• Koštičavo voće
  • 24.07.2019. 07:30

Borba protiv monilije: Koristite novu ambalažu tijekom berbe

Monilija je najdestruktivnija fitopatogena gljivica koja uzrokuje vrlo ozbiljne štete na koštičavim vrstama voća, kako tijekom vegetacije tako i za vrijeme transporta, prodaje i skladištenja.

Foto: Galenika Fitofarmacija
  • 613
  • 63
  • 0

U svijetu su koštičavim voćem zasađene značajne površine. Prinosi su također, veoma visoki. Urod je kvalitetan i obiluje šećerom. Proizvodi koštičavog voća imaju višestruku namjenu. Koriste se za svježu upotrebu, smrznuti, sušeni, za proizvodnju sokova, džemova, slatkog, kompota, šerija i rakije.

Monilija prouzrokuje ozbiljne štete 

Mica Stajić, inženjerka za zaštitu bilja, ističe da proizvođači koštičavog voća moraju puno voditi računa o zaštiti svojih voćnjaka jer velike gubitke mogu prouzročiti ekonomski štetne vrste gljivica iz roda Monilinia - Monilinia laxa, Monilinia fructigena i Monilinia polystroma.

Prema njenim riječima, Monilinia fructicola, odnosno, tamna ili smeđa trulež koštičavog voća, kao četvrta najdestruktivnija fitopatogena gljivica uzrokuje vrlo ozbiljne štete na svim koštičavim vrstama, kako tijekom vegetacije tako i za vrijeme transporta, prodaje i skladištenja. Smatra se da najčešće napada breskvu, nektarinu, šljivu, marelicu i višnju. Međutim može se pojaviti na jabukama, kruškama, dunji.

Bolesti voća napadaju: Preporuke voćarima za zaštitu trajnih nasada

Uglavnom se javlja na plodovima, a može uzrokovati štete i na drugim dijelovima biljke, čak i na listovima i granama. 

Karakteristični simptomi oboljenja uočavaju se na plodovima u vidu truleži. Plodovi koštičavih vrsta mogu biti zaraženi u svim fazama razvoja, od zametanja do pune zrelosti, a i kasnije tijekom transporta na prodajnim mjestima i skladištima. Poznato je da su zeleni plodovi znatno otporniji od plodova u fazi dozrijevanja. Najveće štete nastaju kada dođe do zaraze formiranih plodova i to neposredno pred berbu.

Zaraženi plodovi podliježu uvenuću

Parazit prodire u plodove kroz rane na pokožici, ali do zaraze može doći i na mjestu dodira zdravog i bolesnog ploda. Prvi simptomi na plodovima vidljivi su pojavom manjih kružnih tamnih pjega, koje se poput aureola formiraju oko mjesta infekcije, obično na mjestu neke rane ili ozljede. S razvojem bolesti, pjega se uglavnom pravilno koncentrično širi, a za nekoliko dana smeđa trulež potpuno zahvaća plodove.

"Smeđa pjega je u početku glatka, ali brzo u okviru nje dolazi do sporulacije parazita, nastaju sitne pukotine na pokožici iz kojih izbijaju prvo bjeličaste jastučaste sporodohije, često u vidu koncentričnih krugova. Kada smeđa trulež potpuno zahvati plodove, oni podliježu uvenuću, suše se i smežuraju. Micelija gljivice u potpunosti prožima tkivo ploda, pretvarajući ga u stromu koja se dalje ne raspada nego očvrsne i tako pretvara plodove u tzv. mumije, koje ostaju visjeti na grani ili padaju na zemlju ispod krošnje i služe za održavanje patogena tijekom zime”, kaže Stajić.

Povećana vlažnost zraka pogoduje zarazi

Trulež plodova u uvjetima povećane vlažnosti zraka potpuno zahvaća plodove trešnje i višnje poslije četiri do pet dana, a plodove marelice, šljive i breskve, nakon osam do deset dana razvoja. Parazit napada cvjetove poslije otvaranja, a infekcija se najčešće ostvaruje preko žiga i stupića tučka. Poslije ostvarene infekcije cvijeta, inicijalna hifa ostvaruje infekciju cvjetnih dijelova koji bivaju potpuno kolonizirani i prekriveni masom sivkastih kolonija. Plodovi mogu biti zaraženi u svim fazama razvoja direktnim prodorom kroz kutikulu ploda, zaraženog i zdravog. Smatra se da najznačajniji put patogena predstavljaju mikropukotine na kutikuli koje nastaju kad plod dostiže maksimalan porast, nekoliko tjedana pred berbu.

Simptomi bolesti mogu biti prisutni tijekom čitave godine (Foto: Gordana Nastić)

Za razliku od drugih vrsta roda Monilinia, micelija M. fructicola  može izazvati i latentne infekcije tako da simptomi bolesti mogu ostati pritajeni tijekom čitave vegetacijske sezone sve dok stupanj zrelosti ploda i vremenski uvjeti ne dostignu optimalni razvoj bolesti, kad prisutnost patogena postaje uočljiv.

Unošenje patogena u zemljište

Patogen može na očekivan i neočekivan način biti unesen u tlo. "Očekivan način unošenja patogena provodi se preko latentno zaraženog sadnog materijala, zaraženih svježih plodova biljaka domaćina, unošenjem prirodnim putem iz susjednih zemalja, vjetrom, kišom, insektima. Ovaj se patogen i na neočekivan način može unijeti u zemlju i to preko sušenog voća i ako otpad od sušenog voća dospije u blizini nasada biljaka domaćina", navodi Stajićeva.

Ona napominje i da različite socijalne grupe mogu nenamjerno prenositi konidije patogena poput putnika, turista, radnika u poljoprivredi, radnika u skladištima i tržnicama. Širenje unesenog patogena potaknuto je i ljudskim faktorom i to putem trgovine inficiranim reproduktivnim materijalom, sušenim voćem, odjećom i obućom poljoprivrednih radnika, kontaminiranim poljoprivrednim strojevima za berbu, voća, gajbice, hladnjače za transport.

Mjere suzbijanja

Najefikasnije mjera suzbijanja smeđe truleži kod koštičavog voća, provodi se uništavanjem primarnog i sekundarnog inokuluma tijekom ljeta. "Sakupljanje mumificirnih plodova treba izvesti odmah nakon berbe, u jesen ili rano proljeće i to kako plodova koji se nalaze na zemlji, tako i onih koji su ostali u krošnjama drveća. U većim voćnjacima koji se obrađuju, gdje je navedene mjere teže provesti, preporučuje se duboko zaoravanje opalih mumificiranih plodova. Također, iz voćnjaka bi trebalo ukloniti oboljele grane i grančice. U voćnjaku treba provesti i sve uobičajene higijenske mjere", objašnjava Stajićeva.

Tijekom ljeta oboljele plodove, lišće i grančice, također, obavezno treba ukloniti iz krošnji, čim se na njima ukažu prvi znaci zaraze, kako bi se spriječilo širenje parazita. Prihrana kalcijem obavezna je kao i redovno zalijevanje vodom. Prilikom berbe plodovi se ne smiju oštećivati. U berbu koristiti novu ambalažu, a ukoliko je već korištena, dezinficirati je varikinom i obložiti suhim papirom.


Tagovi

Prihrana kalcijem Monilioza Monilija Zaraza Koštičavo voće


Autorica

Gordana Nastić

Dugogodišnja novinarka, koja je zanat pekla na tekstovima iz poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gospodarstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.