Analizom tla do racionalnog korištenja gnojiva

Pravilno tumačenje rezultata analize zemljišta omogućava racionalno korištenje gnojiva u voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji. Pažnju treba obratiti i na kemijsku reakciju zemljišta, humusa, dušika, fosfora i kalija.

Rezultate analize potrebno je usporediti s graničnim vrijednostima koje su dane za pojedine elemente u zemljištu, piše stručnjak Dejan Tonić.

"Zemljišta bogata humusom su po pravilu plodnija. Njegova granična vrijednost je tri i ako zemljišta imaju vrijednost manju od ovog broja, to znači da zemljištu treba dodati gnojiva ove vrste (stajnjak) i tako povećati sadržaj humusa u zemljištu".

Dušik

Prema sadržaju ukupnog dušika, zemljišta su podijeljena u tri klase na:

• siromašna (< 0.10% N);
• srednje obogaćena (0.10-0.20% N) i
• dobro obogaćena (> 0.20% N).

Prema ovoj podjeli, dušik se dodaje prilikom gnojidbe na jesen sa osnovnom obradom i u proljeće, kao prihrana.

Fosfor i kalij

Optimalna razina fosfora iznosi oko 15 mg P₂O₅ na 100 mg zemjišta, odnosno 25 mg K₂O/100 g zemljišta.

pH vrijednost

Reakcija zemljišta (pH vrijednost) utječe na izbor gnojiva i njihove doze. Preporuča se da optimalne pH vrijednosti budu:

• za jabučaste voćne vrste: 5,2 - 7,7
• za koštičave voćne vrste: 5,7 - 7,7
• za jezgraste voćne vrste: 6,0 - 7,0
• za jagodaste voćne vrste: 5,1 - 6,5.

Na osnovu odstupanja, uz gnojivo se dodaje vapnenac, koji služi za popravak pH vrijednosti zemljišta.

Foto: pixel1/Pixabay