Alternativna rodnost voćaka

Alternativno rađanje voćaka odnosi se na naizmjeničnu rodnost, čiji je uzrok reguliran unutar same biljke. Ova pojava je raširena kod mnogih višegodišnjih stabala i grmova, ali ipak nije univerzalna. Voćne vrste u tekućoj godini zameću cvjetne pupove, koji će dati rod u slijedećoj godini, a kod većine listopadnih voćnih vrsta, smjenjivanje godina sa malim i velikim urodom uzrokovano je kompeticijom između opterećenja rodom u tekućoj godini i formiranjem cvjetnih pupova za nadolazeću godinu.

Pretjerani rod u tekućoj godini troši hraniva koja su neophodna za formiranje cvjetnih pupova, ali postoje i dokazi da sjemenke proizvode hormone koji imaju izravan inhibitorni učinak na razvoj cvijeta. Jabuka je puno proučavana voćna vrsta, kada se radi o alternativnoj rodnosti i istraživanja su pokazala da je smanjeno formiranje cvjetnih pupova uzrokovano hormonima koji su proizvedeni u sjemenu, posebice je riječ o giberelinu, dok su podaci za kruške puno nejasniji.

Ovaj slijed rodnih i nerodnih godina ne mora uvjek imati dvogodišnji obrazac. Naprimjer neke sorte krušaka poput Boskove bočice, mogu imati dvije uzastopne nerodne godine, posebice nakon jačeg orezivanja. Iz ovog razloga pojam dvogodišnje rađanje manje je prikladan opis za ovaj fenomen. Osim internih fizioloških uzroka, alternativnu rodnost često pokreću vanjski faktori, poput lošeg vremena (jaki mraz) ili loše postavljenog opterećenja.

Jednom potaknuti ulazak u alternaciju vrlo često se nastavlja niz godina nakon početka i dosta teško ga je spriječiti, pogotovo kada se to dogodi u kasnijim godinama uzgoja. Ovaj specifičan efekt je obilježje alternativne rodnosti i to ga razlikuje od svih drugih poremećaja u rodnosti.

Alternativnost je postala značajan gospodarski problem za više voćnih vrsta, kao i za voćarsku industriju diljem svijeta. U godinama kada voćnjak prerodi imamo puno malih plodova, koji imaju malu vrijednost, dok u godini koja slijedi dobijemo mali urod sa prevelikim i nekvalitetnim plodovima, koji su jako osjetljivi na razvoj fizioloških poremećaja, a samim time je zarada mala, jer imamo premalo plodova. Sve ovo dovodi do nestabilnosti između ponude i potražnje na tržištu, tako da voćar u lošim godinama može čak i izgubiti kupca, kojega je kasnije teško vratiti. Stoga je težnja svih voćara u intenzivnom voćarenju da ostvare konstantne i stabilne prinose, koji će tada imati sigurno tržište i kvalitetu. Postoje čak i formule koje voćari u inozemstvu koriste kako bi izračunali tkz. „indeks alternacije“.

Među listopadnom skupinom voćaka alternativna rodnost može biti više ili manje izražena na: jabuci, kruški, šljivi, marelici (kajsiji), brusnici i borovnici. Primjetno je i da se sorte unutar određene vrste znatno razlikuju u odnosu na alternativnost. Ako uspoređujemo komercijalne sorte jabuka, tada sorte Gala, Jonagold, Idared i Granny Smith imaju nizak stupanj alternacije, tj. blago su joj skloni, Delicious skupina je umjereno sklona alternaciji, Golden Delicious pokazuje jaku osjetljivost, dok je Fuji izrazito sklon alternaciji. Osim toga i određeni klonovi jedne sorte imaju različitu sklonost prema alternaciji. Izraziti primjer ovakve situacije je standardni rodni habitus Deliciousa, koji je manje sklon alternaciji, od klonova koji više rađaju na kratkom rodnom drvetu, tkz. spur klonovi, koji su više skloni alternaciji.

Ostale voćne vrste, osobito breskve, imaju fiziološku sposobnost da daju obilan rod svake godine. Breskva ima na zimsku hladnoću puno osjetljivije cvjetne pupove u odnosu na jabuku. Ranije cvate, tako da kod nje može doći do ozbiljnijeg oštećenja pupova uslijed lošijih vremenskih prilika, ali ona za slijedeću godinu zameće dovoljan broj pupova i ne ulazi u alternaciju, osim ako bi se dogodilo da zima bude ekstra hladna, pa pozebe i dio skeletnih grana te je potreban duži vremenski period da bi se biljka oporavila. Dakle, na rodnost breskve utječu samo vanjski činitelji tjekom zime i u tekućoj vegetaciji.

Utjecaj tehnologije proizvodnje na alternativnu rodnost

Kod mnogih voćnih vrsta alternativnost je prirodna pojava uzrokovana fiziološkim procesima, ali dobra tehnologija proizvodnje može utjecati kako bi se smanjila ili čak i izostala ova pojava. Općenito govoreći formiranje cvijetnih pupova kod listopadnih voćnih vrsta koje redovito rađaju odvija se u uvjetima uzgoja koje održavaju biljku zdravom i umjereno bujnom. Ovo je možda kliše, ali umjerenost je doista ključ za dobivanje stalnih godišnjih uroda.

Na primjer, prekomjerna gnojidba (osobito dušikom) ili nedostatak mikroelemenata, može dovesti do smanjene cvatnje i niske produktivnosti, tako da usvajanje filozofije o umjerenosti u svim aspektima tehnologije proizvodnje, može pomoći kako bi se ublažili gubitci nastali uslijed alternacije i drugih nepravilnosti. Tehnologija treba omogućiti kvalitetnu zaštitu, umjerenu ili slabu rezidbu, navodnjavanje sa svrhom spriječavanja vodnog stresa, promišljenu primjenu herbicida i sredstava za zaštitu bilja. Ove radnje same za sebe neće biti dovoljne da spriječe alternativnu rodnost, ali će bez ovih provedenih radnji biti gotovo nemoguće spriječiti alternacije.

Na smanjenje mogućnosti alternacija možemo utjecati odabirom sorti, položaja, korištenjem pčela te oprašivača, a najvažnija mjera je pravilno određivanje opterećenja rodom, koje postižemo uz pomoć rezidbe te kemijskog i ručnog prorjeđivanja.

Autor:
Tomislav Soldo, dipl.ing.agr.,
info@vocarski-krug.com