Vislander otkriva drugo lice Visa: Vugava, kuč i plavac u modernom vinskom ruhu

Bila vugava ili bugava s Visa i raritetni kuč, dvije su autohtone sorte s velikim potencijalom za proizvodnju pjenušavih, svježih, aromatičnih i gastronomski prilagodljivih vina idealnih za ljetne vinske karte i laganiju kuhinju, čulo se na predstavljanju viške vinarije Vislander u Zagrebu.

"Bugava, službeno vugava, na Visu zauzima 14 hektara, dok je na Braču zastupljena na jednom. Njezino srodstvo nije pronađeno nigdje drugdje u svijetu, zbog čega je riječ o autohtonoj sorti ovog područja. Imamo ukupno 15 hektara vinograda, od čega sedam plavca malog, pet vugave te tri kuča i drugih starih bijelih sorti poput rukatca i kurtelaške", kazao je uvodno Marko Vojković, vlasnik vinarije Vislander.

Kupaža kuča i vugave za pjenušac

Oni su gostima približili filozofiju vinarije, stilove vina te potencijal pojedinih etiketa u gastronomskoj ponudi tijekom ljetne sezone. Poseban naglasak stavljen je na svježinu, pitkost i mediteranski karakter vina, kao i na važnost autentičnog pristupa proizvodnji u kojoj je ekspresija terroira u prvom planu.

Degustacija je otvorena pjenušcem Komiška Bonda, koji je kupaža kuča i vugave, a napravljen je klasičnom metodom. Radi se o strukturiranom pjenušcu koji je tri godine odležao na kvascima, a mješavina je kuča koji mu je dao svježinu i vugave koja mu je donijela tijelo i karakter. Nakon toga je predstavljen rosé pjenušac Viško Bonda napravljen istom metodom, ali je u bazno vino uz kuč (trbljan) umjesto vugave odmjereno umješan plavac mali, koji ga nije opteretio nego mu je donio čvrstoću i finu aromatiku.

"Oba pjenušca su dobri aperitivi, ali i ozbiljni partneri mnogim jelima", ističe Jakopović.

Nakon pjenušaca poslužena su dva viška bisera, dvije vugave iz 2024. godine iz linija Klasik i Premier. Bugava klasik izražene je svježine, širokog aromatskog spektra iz kojeg ništa ne iskače i bogatog okusa. Vino je uravnoteženo i harmonično, naglašene sortne tipike. Bugava Premier napravljena je od selekcije grožđa, pa ja koncentriranija, nešto veće dubine i širine, te puna južnjačke slasti koja zove na sljedeći gutljaj.

"Ovo vino je najbolji primjer čvrstog otiska terroira u kojem se ističe finesa koja čini razliku", napominje Vojković.

Na tržište izlaze spremna vina

Kako se čulo, rosé nije zaštitni znak Dalmacije, no promišljenim pristupom mogu se postići vrlo dobri rezultati, što je pokazala i degustacija. Prvi poslužen bio je rosé iz 2024. godine, koji još nije na tržištu jer u vinariji ne puštaju mlade etikete u prodaju, već ih ostavljaju da se u potpunosti razviju.

"Napravljen je od plavca malog, precizne je aromatike, a na mirisu dominiraju jagoda i malina koje se postupno otvaraju na nepcu. Srednjeg prema punijem tijelu, izražene svježine i dugotrajnog, pamtljivog završetka", opisao ga je sommelier Tomo Jakopović.

Drugi primjer poslužen je kako bi se pokazala postojanost i potencijal odležavanja roséa, koji se uglavnom na tržište plasira mlad, a već nakon nekoliko godina može značajno izgubiti na kvaliteti.

"Riječ je o berbi iz 2020., koja je, unatoč godinama, ostala iznimno svježa i postojana", istaknuo je Jakopović.

Vislander, vinarija iz Milne, nastoji sačuvati vinogradarsku tradiciju svojih predaka, koji su se vinom bavili još u 19. stoljeću, a njime su trgovali i u teškim vremenima Drugog svjetskog rata na Visu.

Svjetski raritetna bugava i plavac mali, ali i kuč su ono što nitko osim Visa nema

Otok ima velik potencijal kada je riječ o sortimentu i nema sumnje da će vinarija u godinama koje dolaze dodatno razvijati svoj stil, dok bi neke od predstavljenih etiketa starenjem tek mogle dosegnuti svoj vrhunac. Grožđe beru već oko Velike Gospe, a tako je bilo i ove godine.

"Moderna vinarija sagrađena je 2018., što je omogućilo ozbiljnije korištenje drvenih bačava za odležavanje, što ranije nije bilo moguće", otkriva Vojković.

Četiri etikete plavca malog, ali i destilati

Od četiri Vislanderove etikete plavca malog predstavljene su dvije, svježije i nešto vitkijeg tijela, ali s dovoljno ekstrakta i alkohola koji naglašavaju karakter sorte. Plavac Vošćice odlikuju izražene sortne arome, srednje tijelo, mekani tanini i visoka svježina.

Plavac Ljubišće nešto je konkretniji, s čvršćom taninskom strukturom i izraženijim dodirom plemenitog hrasta koji je usmjerio stil, ali nije prekrio sortne karakteristike. Riječ je o drukčijem izrazu plavca od onoga koji se najčešće susreće na Pelješcu ili Korčuli. Oba su dobar izbor za tople ljetne dane, a upravo takvih laganijih i svježijih stilova na domaćem tržištu nedostaje.

Kroz ove dvije etikete Vislander je pokazao kako plavac može spojiti snagu i eleganciju te dati ozbiljan karakter bez pretjerane gustoće i alkohola.

"Važnu ulogu pritom imaju i položaji vinograda, među kojima su Milna, Ljubišće i Tihobraće, ali i brojni drugi mikrolokaliteti koji svakom izrazu na Visu daju vlastiti stil i karakter", zaključuje Jakopović.

No, ponuda se ne zaustavlja na grožđu i vinu. Tu su i destilati – travarica i lozovača te likeri od kruške, rogača i oraha, a posebnu pozornost u Vislanderu posvećuju vlastitom ginu s 24 rogača kao što su i 24 karata označavala čisto zlato u rimsko doba.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor