Vinska revolucija Feravina

Premala smo država s predobrim mogućnostima za proizvodnju da bismo proizvodili jeftina vina - kaže Mladen Perak, direktor Feravina, tvrtke u sastavu Nexe grupe koja je posljednjih godina na hrvatskom tržištu i šire pokrenula svojevrsnu revoluciju slavonskih vina, baš kao i Istrani nekoliko godina prije njih.

Zlatna graševina

U posljednjih 15 godina, otkako je nastala na povijesnim temeljima vinskog podruma iz 1962. godine, tvrtka je uložila 40 milijuna kuna (17 u posljednje tri godine!) u nove tehnologije, objekte i vinograde te revitalizirala čitavu jednu slavonsku regiju - Feričance. Dižu se i kvaliteta i ponuda, o čemu svjedoče i brojne međunarodne nagrade i priznanja, poglavito za predikatna vina.

S graševinom berbe 2009. tvrtka je osvojila zlatnu medalju i postala šampionom suhih vina na kutjevačkom Festivalu graševine Hrvatske 2010. - i to u konkurenciji vodećih slavonskih proizvođača poput Krauthakera, Belja, Kutjeva, Badela i Adžića, dok je tim najuglednije vinske kritičarke na svijetu, Jancis Robinson, šampionskoj graševini Dika na nedavnom kušanju u Londonu dao ocjenu 16,5 od 20, što je najviša ocjena koju je dosad dobilo neko slavonsko vino. To je, naravno, veliko priznanje Feravinu, koje otvara vrata i intenzivnijem izvozu na strana tržišta. Premda je već prisutno na mnogim stranim tržištima, ruskom, bosanskohercegovačkom, njemačkom, američkom..., Feravino se u zadnjih godinu dana pokušava probiti i na tržišta Velike Britanije, Kine, Indije i Srbije, objašnjava M. Perak, ističući kako je priča o hrvatskom vinu kao izvoznom brendu počela, no s promicanjem turizma Hrvatsku treba reklamirati i kao neotkriveni enološko-gastronomski dragulj.

Po njegovu mišljenju, graševina je najveće kontinentalno vinsko blago, no u idućih godinu-dvije Feravino će i te kako raditi na promidžbi neotkrivenih kontinentalnih crnih vina, koja odražavaju jedinstven teritorij i spremna su da ih svijet otkrije - baš poput istarskog blaga malvazije i terana ili dalmatinskog plavca malog, jednog od najmoćnijih svjetskih vina. Na upit može li se Hrvatska mjeriti s dobrim, a jeftinim čileanskim, južnoafričkim, novozelandskim vinima, Perak odgovara “kako da ne”.

Tajna gutljaja vina

- Njihova su vina više štreberska, odnosno industrijska, a naša raznolikija i duhovnija, u čemu i jest čar okusa. Novi svijet uzgaja svega 10-ak sorti, a samo Hrvatska više od 100 različitih sorata. Po tome smo mi bogataši! Sve tajne prirode skrivene su u gutljaju vina! Vlasnici smo puno neotkrivenih tajni, koje bismo trebali otkriti i predstaviti svijetu. No, to je dug proces - objašnjava Perak.

Trenutačnu situaciju u hrvatskom vinogradarstvu i vinarstvu ocjenjuje vrlo teškom, a bit će, uvjeren je, još i teža s obzirom na pune podrume i pad prodaje u ovoj godini. S mladim vinogradima koji dospijevaju u rod i količinski većom berbom od lanjske godine ove godine će se teško sve grožđe spremiti u postojeće kapacitete podruma.

- Vino je u gospodarskom smislu velika komparativna prednost koju Hrvatska ima. Ono povezuje ljude. Obogaćuje nas novom kulturnom dimenzijom, ono je dio naše svakodnevice, identiteta i sudbine bez obzira na to iz kojeg dijela Hrvatske vino dolazilo. Vinari bi trebali proizvesti što kvalitetnija vina, bolje se organizirati i udružiti zbog jeftinije promidžbe na domaćem i stranom tržištu, trebala bi se razraditi strategija nacionalnih brendova, a država stimulirati kvalitetu i izvoz - ne samo sadnju vinograda - kaže Perak.

Cilj je Feravina da postane vodećom kontinentalnom vinarijom crnih i proizvođačem vrhunskih bijelih vina. U idućih pet godina tvrtka tako planira uložiti oko 25 milijuna kuna u gradnju novog barrique podruma, podizanje 20 ha vinograda, novu liniju za punjenje i, naravno, gradnju infrastrukture za eno-gastroturizam, u čemu očekuje i pomoć partnera i lokalne zajednice.

Kratkoročno, uza stalna poboljšanja kvalitete vina iz godine u godinu, u planu je i rebrendiranje svih proizvoda Feravina s dvije nove linije - Dika vinima za ručak i Miraz vinima za večeru i darove. Preciznije, linija Dika predstavljat će mlađa, jednostavnija i cjenovno povoljnija, a Miraz starija, složenija i skuplja vina.

Proizvodnja do milijun litara

Godišnja proizvodnja Feravina je 900.000 do milijun litara vina, a bruto prihod posljednjih godina između 17 i 19 milijuna kuna. Perak ističe kako su ti rezultati na granici rentabilnosti, s obzirom na konstantno velike investicije. Feravino trenutačno uzgaja vinovu lozu na 170 hektara, od čega je najveće područje pokriveno graševinom i frankovkom, autohtonim slavonskim sortama. Kako bi pridonijelo daljem razvoju vinogradarstva u Feričancima, u suradnji s Hrvatskim šumama Feravino je sagradilo i šest kilometara vinskih cesta, u što je uloženo 1,1 milijun kuna.

Tradicionalne sorte prate stalna ulaganja u modernizaciju

Kako bi najbolje iskoristilo potencijal slavonskog teritorija, Feravino istodobno ulaže u nove vinograde i, kao posljedicu, u razvoj proizvodnje, koja je danas, ističu, najmodernija u Slavoniji. Crna vina proizvode se u postrojenju za kontroliranu fermentaciju, vrijednom 9 milijuna kuna, te odležavaju u barrique bačvama. Ulaganja u vinariju počela su 1996. kupnjom mehanizacije za vinograd, obnovom i saniranjem starog dijela podruma. Godinu kasnije sagrađen je pogon za kontroliranu fermentaciju, a 1999. počela je gradnja punionice vina, kapaciteta 1200 boca na sat.

Autor: Jolanda Rak Šajn