• Klimatske promjene
  • 02.08.2020. 15:00

Vinogradari se protiv suše bore sjetvom leguminoza među redovima, ali i novim sortama

U posljednjih 30 godina berba grožđa u francuskoj regiji Languedoc-Roussillon uranila je za tri tjedna, a zbog sve većih temperatura raste i udio šećera u grožđu. Suočeni s klimatskim promjenama, vinogradari su prisiljeni prilagoditi se novim uvjetima.

Foto: Depositphotos/Philo_Photos
  • 248
  • 24
  • 0

Kada se prošlog ljeta temperatura povećala na 46°C, vinogradar Robin Williamson je izgubio polovicu svog uroda. Iako je 2019. bila jedna od najrazornijih godina za vinarstvo jugoistočne francuske regije Languedoc-Roussillon, nije bila prva s posljedicama zbog klimatskih promjena.

"U nekim godinama grožđe smo brali već sredinom kolovoza, iako je berba obično u rujnu", rekao je za euractiv Williamson.

Bobice sadrže više šećera i manje kiseline

Isto to je potvrdio i Jean- Marc Touzard, istraživač iz ondašnjeg Nacionalnog istraživačkog instituta za poljoprivredu, hranu i okoliš (INRAE). "Rast temperatura odgovoran je za prosječno trotjedno kašnjenje u berbi još od 1980-ih", kazao je. Toplina također mijenja i prirodni sastav voća koje sadrži više šećera i manje kiseline, a kao rezultat toga nastala su vina koja sadrže i više alkohola.

Suša Europi prijeti i ove godine?

Već nekoliko godina Williamson eksperimentira s različitim tehnikama za zaštitu svojih loza od stresa tijekom ljetnog perioda. "Primjerice, povećavam organsku tvar u tlu kako bi što bolje zadržao vlagu, sjetvom leguminoza u jesen između redova i njihovim zaoravanjem u proljeće", objasnio je poljoprivrednik. Drugi se pak okreću navodnjavanju, ali prema Touzardu ovaj postupak treba koristiti kao posljednje sredstvo kako bi se ograničila uporaba vode.

Rješenje su sorte koje bolje podnose sušu?

Na parcelama i u bačvama provode se brojni eksperimenti. Neki od njih daju prednost ručnim praksama, poput orezivanja u uzgojni oblik pehara čime grozdovi dobiju sjenu listova dok drugi pribjegavaju tehničkim koristeći senzore temperature, uklanjaju alkohol ili mijenjaju razinu kiselosti elektrolizom.

Izbor sorti je također dio strategije prilagodbe. Neke su sorte poput Grenachea ili Carignanea otpornije na sušu od drugih, poput Syraha. Sorte vinove loze posađene, primjerice, u južnijim krajevima Italije, Grčke ili Španjolske također počinju zanimati francuske vinogradare.

Nestat će polovica svjetskih vinograda?

Tako je Williamson zasadio Sangiovese, talijansku sortu koja prirodno ima veću kiselost i manje alkoholno vrenje. Starije i kasnije sorte poput Picpoul Noira također opet postaju zanimljive.

Oznake izvornosti idu u korak s promjenma i odobravaju određene sorte grožđa, unatoč tome što se one ne koriste u tradicionalnim recepturama. U registriranoj oznaci podrijetla "Languedoc" prošle je godine prihvaćeno kako vina iz te pokrajine mogu, u svrhu adaptacije, imati i druge sorte grožda, sve dok ona ne čine više od 10% volumena. 

"Sve su to rješenja koja će omogućiti prilagodbu na scenarij gdje će se temperatura na kraju stoljeća povećati preko 2°C", istaknuo je Touzard. "Međutim, ako prosječni porast temperature dosegne 4°C, vjerojatno je da će vinova loza nestati iz regije", upozorio je.


Tagovi

Suša Vinograd Rješenje za sušu Languedoc-Roussillon


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.