Vinari strahuju za urod grožđa

Niske temperature, koje su nakon četvrt stoljeća i na brodskom području 26 stupnjeva ispod ništice, prema mišljenju vinogradara, mogle bi uništiti dio loza u vinogradima.
"Sa strepnjom očekujem početak vegetacije jer se zemlja zbog relativno tople jeseni nije uspjela dobro niti ohladiti, a onda je prenaglo zahladnjelo", kaže vinarka Đurđica Jurković, koja je orezala trećinu loze od ukupnih tri hektara vinograda. Nekada su se vinogradi orezivali u ožujku, oko "Joziplja", no zbog klimatskih promjena prouzročenih ozonskim rupama, rezidba već godinama počinje znatno ranije, posebice kod vinogradara s velikom površinom pod vinogradima. Među njima su i Višnja i Davor Zdjelarević, koji na stupničkim i oriovačkim brdima pod vinogradima drže 20 hektara s 90 tisuća trsova.
"Strahovanje zbog niskih temperatura za sada je nepotrebno, treba pričekati proljeće, kada ćemo vidjeti rezultate. Prije hladnoće orezali smo 12 hektara starog vinograda", rekao je Davor Zdjelarević, ne špekulirajući o mogućim posljedicama rezidbe.
"Temperature su u siječnju bile nešto više pa sam se pribojavala da će biljke krenuti prije. No ostavljali smo desetak centimetara reza više, računajući da će biti potrebe za skraćivanjem. Niske temperature, međutim, ne smetaju ni mladim biljkama ako su ispod snježnog pokrivača jer mogu preživjeti i do -20 stupnjeva. Ono što bi se moglo dogoditi je izmrzavanje lucnjeva. No imali smo zaštićeni korijen pa ima mogućnosti za pomlađivanje ako bude potrebe", pojašnjava dipl. ing. agronomije Višnja Zdjelarević, držeći da je dobro da su niske temperature došle nakon padanja snijega.

Naime, stručnjaci tvrde da zimski pupovi podnose -13 do -15 Celzijevih stupnjeva, jednogodišnja rozgva -18 do -20 Celzijevih stupnjeva, a staro drvo do -25 stupnjeva. No iako se smatra da je zima stadij potpunog mirovanja u vinogradima, neki stručnjaci drže kako na lozi pri niskim temperaturama dolazi do enzimatskog djelovanja, pretvorbe škroba u šećer, točnije, prikupljaju se pričuvna hranjiva i tvari u rozgvi, starom drvetu i korijenu. Snijeg koji je obilno pao svakako će dobro doći i zbog dugotrajne prošlogodišnje suše. "Da je nastavljena suha zima, došlo bi do dubinske suše, što bi bilo loše za sve poljoprivredne kulture", dodaje Višnja Zdjelarević, očekujući da će za koji dan krenuti topliji dani i vegetacija kako bi se nastavila rezidba mladih vinograda te da bi se vidjele eventualne štete prouzročene iznimno niskim temperaturama.

Autor: Marija RADOŠEVIĆ