Vina sa Sutle: Dalmatinka na zagorskim bregima proizvodi pjenušce - među njima je i Marshal

Nasuprot spomenika Hrvatskoj himni, na pola puta između Kumrovca i Klanjca, stoji Vila Zelenjak Ventek, na mjestu na kojem su Ivan i Josipa Ventek 1938. godine otvorili malu gostionicu. U dolini Zelenjak, kroz koju prolazi rijeka Sutla, vila pod vodstvom Dore Greblički Kos nudi idealan bijeg u bogatstvu zelenila, okružena šumovitim padinama klanca, grebenima Risvičke i Cesargradske gore.

"Vinarija radi u sklopu obrta za savjetovanje i analizu vina "Enolog" osnovanog 2019. godine. Uz proizvodnju vlastitih vina u limitiranim serijama, bavimo se i uslužnom analizom vina te savjetovanjem u proizvodnji“, priča nam mag.agr. Mare Miošić Greblički, enologinja koja je zbog ljubavi Dalmaciju, točnije Makarsko primorje, zamijenila zagorskim bregima.

Tri vinske etikete

Završila je Agronomski fakultet u Zagrebu, smjer vinogradarstvo i vinarstvo, a nakon fakulteta otišla je na šestomjesečnu praksu u Kaliforniju, u Napa Valley. Po povratku je diplomirala i zaposlila se u Agrolaguni kao asistentica glavnog agronoma, gdje je radila dvije godine. Nakon toga se udala i 2018. preselila u Zagorje.

"Priča s vinarijom krenula je nakon porodiljnog. Tada sam otvorila obrt. Nemamo puno vlastitih površina. Uglavnom otkupljujemo grožđe od kolega i susjednih vinara iz Zagorja, a na raspolaganju imamo oko pola hektara vinograda u Kumrovcu“, priča nam Mare.

Ova mala vinarija prvenstveno se bazira na proizvodnji pjenušaca. U njihovoj proizvodnji koriste kombinaciju Chardonnaya i Šipona u omjeru otprilike 60:40, a proizvode i rosé od crnog pinota iz vlastitog vinograda. Mare je svoje izuzetno znanje (doslovno) pretočila u tri vinske etikete.

Marshal iz berbe 2023.

"Marshal je naš pjenušac iz berbe 2023. Ta je godina bila nešto hladnija i svježija, što je bilo vrlo dobro za pjenušava vina. Berba je bila početkom rujna, u standardnom terminu, ali su klimatski uvjeti bili svježiji nego inače. Proizvodimo ga klasičnom metodom. Bazno vino napravljeno je u jesen, a u proljeće 2024. punjeno je u boce za sekundarnu fermentaciju“, dodaje.

Nakon fermentacije vino je odležavalo dvije godine na kvascima, a dio još uvijek odležava. Rosé proizvode od crnog pinota iz vinograda u Kumrovcu. Rade ga, kako ističe, na nešto drukčiji način od tipičnih rosé vina.

"Nakon fermentacije vino ostavljamo na grubom talogu te ga miješamo gotovo četiri do pet mjeseci. Time želimo dobiti kompleksniji rosé koji nije baziran samo na aromama i svježini, nego ima ozbiljniju strukturu i bolje se slaže uz hranu. Aroma mu je nešto neutralnija, ali su usta vrlo puna i masna upravo zbog odležavanja na talogu, iz kojeg se ekstrahiraju manoproteini i druge tvari koje doprinose gustoći i pitkosti vina“, objašnjava.

Mošt zarobljen u boci

Vinarija u suradnji s kolegom koji ima vinograd u Zagorskim Selima, u kojemu se nalaze sorte Belina, Kraljevina, Graševina i Zeleni silvanac, koje se beru zajedno i tako fermentiraju, proizvodi i Pet Nat. Skraćeno od Pétillant Naturel (prirodno pjenušavo), je drevna metoda proizvodnje pjenušavih vina koja datira još iz antičkih vremena. Ovaj tradicionalni francuski pristup poznat je i kao méthode ancestrale.

"Pet Nat nastaje tako da se vino pred kraj fermentacije, kada ostane oko 15 grama šećera po litri, puni direktno iz bačve u bocu. Preostali prirodni šećer nastavlja fermentirati u boci te stvara ugljični dioksid i prirodni tlak, sličan onome u pjenušcu. Budući da se vino puni mutno, takav ostaje i konačni proizvod. Nakon završetka fermentacije boce okrećemo i prečepimo kako bismo uklonili dio grubog taloga, a zadržali samo fini. Na kraju on djeluje gotovo kao mošt zarobljen u boci“, pojašnjava Mare.

Osim toga, vinarija proizvodi i vrlo malu količinu crnog pinota. Riječ je o osobnom projektu i ljubavi prema toj sorti, koji se radi u količini jedne barrique bačve godišnje.

Ukupna godišnja proizvodnja vinarije iznosi između pet i šest tisuća litara vina. Najveći dio proizvodnje odnosi se na pjenušce, dok su rosé i crni pinot manjeg opsega, u formi manjih serija. U budućnosti planiraju povećati proizvodnju pjenušaca i rosé vina.

"Trenutno radimo i na uređenju prostora kako bismo osigurali što bolje uvjete proizvodnje i dodatno podigli kvalitetu. Proizvodnja je mala pa se gotovo sve proda unaprijed. Većina vina završava u restoranima. Moji roditelji imaju restoran u Bristu na Makarskom primorju pa dio vina ide tamo, a dio u jednom wine baru u Senju. Više nas brinu prostor, proizvodnja i vinograd nego sama prodaja“, ističe.

Zlatna žutica najveći problem

Što se tiče vinograda, najveći problem u Zagorju i sjeverozapadnoj Hrvatskoj predstavlja zlatna žutica. Napominje da je to je ozbiljan problem hrvatskog vinogradarstva koji zahtijeva sustavno rješavanje.

"Mislim da smo dosegli vrlo visoku razinu, kada je u pitanju znanje oko same proizvodnje vina, no problemi u vinogradima traže pomoć države i nadležnih institucija. Zaražene trsove potrebno je ukloniti, zemlju ostaviti da se odmori i zatim saditi nove nasade. To je dugotrajan i financijski zahtjevan proces“, naglašava Mare.

Kaže da ovaj kraj Hrvatske ima ogroman potencijal, posebno zbog klimatskih promjena. Dok druge regije imaju problema sa sušom i manjkom kiselina, Zagorje je došlo u vrlo dobru poziciju.

S početnih 7 proširio vinograd na 20 ha: Bolfan Vinski vrh spaja ekološka vina i domaću hranu

"Trendovi idu prema vinima s manje alkohola i pjenušcima, a upravo su to stilovi vina za koje je Zagorje idealno. Pjenušci i dalje rastu i u proizvodnji i u prodaji. Osim toga, možemo ponuditi i posebna vina poput kasnih i ledenih berbi, s kojima vinarije osvajaju velika priznanja na svjetskim natjecanjima. Ona možda ne donose veliku financijsku stabilnost, ali predstavljaju važan identitet regije i nešto čime se vinari mogu ponositi“, zaključuje.