S početnih 7 proširio vinograd na 20 ha: Bolfan Vinski vrh spaja ekološka vina i domaću hranu

"Rođen sam u kući koja je imala podrum i vinograd, pa sam od najranijeg djetinjstva sudjelovao u berbama grožđa i poslovima oko njega. Moj djed obrađivao je vlastiti vinograd, kao i nekoliko okolnih, a nakon njega taj je posao preuzeo moj otac. Povezanost s vinogradarstvom ostala je u meni i oblikovala moj odnos prema radu i prirodi", započinje priču Tomislav Bolfan dok stojimo na vrhu zelenog brijega, iznad malenog zagorskog sela Hrašćina, gdje je smještena vinarija i imanje Bolfan vinski vrh.

Jedan od pionira revitalizacije Zagorja kao turističke i vinarske destinacije kupio je malu vinariju Preša 2006. godine, a u godinama koje su uslijedile proširio je kapacitete na 20 hektara.

"Tradicija vinogradarenja već je bila u meni, a ja sam krenuo od nule. A kada se kreće od nule, potrebno je više od 15 godina da se pokrije početni uloženi kapital. Kada sam došao na ovaj brijeg i zaljubio se u prirodu, odlučio sam ga kupiti i krenuti stopama svojeg djeda i oca“, dodaje.

20 hektara vinograda

Rođen je u Zagrebu, gdje je završio srednju elektrotehničku školu, a potom i Elektrotehnički fakultet. Radni vijek započeo je u Rade Končaru, nakon čega je 1989. godine postao obrtnik. Otac je dvojice sinova, koji su danas svaki uspješno izgradili vlastite karijere.

"Vinogradi se prostiru na 20 hektara, a uz prometne puteve i pašnjake ukupna površina iznosi oko 30 hektara. Kapacitet podruma je 130.000 litara vina i ne planiram njegovo povećanje. Naglasak je na proizvodnji vrhunskih ekoloških vina koja se plasiraju na tržište ljubitelja i poznavatelja vinske kapljice - onih koji piju manje, ali kvalitetnije, te koji prepoznaju vino kroz njegove karakteristike i posebnosti“, priča nam Bolfan.

Naglašava kako je njegova filozofija uvijek biti prirodan, istinit i ekološki orijentiran. Vinarija koju posjetitelji vide u potpunosti je ekološka te se u vinogradima ne koriste pesticidi ni herbicidi. Ekološki pristup, objašnjava Bolfan, znači povratak metodama kakve su koristili njihovi djedovi, kada se zaštita vinove loze uglavnom temeljila na modroj galici i sumporu kako bi očuvali prirodnu ravnotežu u vinogradu.

Kada je krenuo kupovati zemljište, zatekao je izrazito usitnjene parcele podijeljene među stotinama vlasnika. Postupno su se nasadi okrupnjavali, a vinarija se razvijala kroz nove investicije i sadnje koje su započele početkom 2000-ih. U tom razdoblju imala je prvu vlasnicu, koja je nakon šest godina početnog razvoja vinariju prodala njemu 2006. godine.

"Nastavio sam sa sadnjom i početnih 7 hektara proširio na današnjih 20 hektara. Uspostavio sam tržišni brend vina Bolfan Vinski vrh. Sam naziv govori da se vinogradi nalaze na vrhu, na oko 350 metara nadmorske visine, na brežuljku otvorenom na sve četiri strane svijeta, s predivnim pogledom i posebnim položajem koji daje karakter našim vinima“, kaže Bolfan.

Ekološka vina

Vinarija koja proizvodi vrhunska vina i njeguje prirodne metode uzgoja s vremenom je postala prepoznatljiva po svom jedinstvenom karakteru. U sortimentu se nalazi više različitih sorata, a među najznačajnijima su Riesling, Sauvignon Blanc, Pinot Noir i Muškat žuti. Uz mirna vina proizvode i tri pjenušca: Centurion Silver, Centurion Gold i Rosé San Benedict. Imaju i dva podruma - za mirna vina i pjenušce.

U uzgoju vinove loze najveći izazov predstavljaju različite gljivične i druge bolesti vinove loze, poput peronospore, pepelnice i botritisa, kao i fitoplazme, eske te trsne kapljice.

"Nastojimo ekološkim gnojivima i tretmanima djelovati protiv svega što nas u vinogradu muči. Posljednja vinogradarska godina bila je prilično dobra i donijela je zadovoljavajuće prinose. S obzirom na to da smo smješteni na brijegu, kosine se vrlo brzo suše pa naši prinosi nisu veliki kao u ravnici. U prosjeku smo na otprilike polovici prinosa u odnosu na ravničarske vinograde, oko 5 do 7 tona po hektaru“, kaže Bolfan.

Suradnja s lokalnim poljoprivrednicima

Iz tog razloga vinarija se sve više okreće turizmu i organiziranim posjetima – poslovnim grupama za potrebe sastanaka, seminara, prezentacija i druženja. Osnovna ideja bila je promovirati vina proizvedena u njihovoj vinariji. Izletište Bolfan Vinski vrh otvoreno je 2008. godine.

U sklopu vinske kleti nalazi se restoran, dok je na prostoru pjenušavog podruma uređen tzv. pjenušavi tavan, u kojem su organizirani dvorana za seminare te prezentacije vina, zajedno s pripadajućim prostorom za coffee pauze.

"Vjerujemo da je upravo domaća hrana najbolji pratitelj za kušanje vrhunskih kapljica jer stvara sinergiju okusa i cjelovit doživljaj za naše goste. Vino je najbolje uživati uz domaću hranu, zato smo odlučili spojiti naša vina s domaćom kuhinjom i tako stvoriti jedinstveno gastronomsko iskustvo“, ističe Bolfan.

Opskrba se u najvećoj mjeri temelji na lokalnim proizvođačima pa se koriste mlijeko, sir, vrhnje, meso te razni suhomesnati proizvodi iz neposredne okolice. Iako restoran ima vlastiti mali vrt, svjesni su da on ne može zadovoljiti sve potrebe kuhinje. Zato surađuju s lokalnim proizvođačima kako bi jelovnik bio usklađen sa sezonom i dostupnošću svježih namirnica.

"Naglasak stavljamo na suradnju s malim proizvođačima, dok kupnju u velikim trgovačkim lancima nastojimo svesti na minimum. Važan nam je ekološki uzgoj te činjenica da namirnice dolaze iz našeg neposrednog okruženja jer na taj način lakše održavamo visoku razinu svježine i kvalitete“, kaže.

Zagorje ima sjajnu budućnost

Većina njegovih vina nagrađena je zlatnim ili srebrnim odličjima, no Bolfan smatra da je pravo mjerilo kvalitete zapravo jednostavno - vino je dobro onoliko koliko se svidi onome tko ga kuša.

"Tijekom godina fondovi su u ukupnoj strukturi kapitala sudjelovali s tek oko 15 posto, ako i toliko, pa s tim segmentom nismo osobito zadovoljni. Državne i europske mjere za poljoprivredu koristili smo samo ograničeno, a njihov doprinos razvoju i modernizaciji poslovanja bio je manji od očekivanog“, opisuje Bolfan.

Casanova među sortama i svjetsko zlato: Kako je Zagorje od trošnih kleti postalo stroj za vinski turizam

Ističe kako je vinogradarstvo oduvijek bilo njegova velika ljubav. Ipak, priznaje da rad na zelenim brežuljcima Zagorja nije jednostavan te ga smatra znatno zahtjevnijim nego uzgoj vinove loze u ravničarskim krajevima, poput Slavonije. Njegova "klet na bregu“ mjesto je mira s pogledom od kojeg zastaje dah, uz vrhunsku gastronomiju i, naravno, vina.

"Budućnost ostavljam novim naraštajima, proširenje ne planiramo. Zadovoljni smo onim što smo postigli i onime što imamo. Zagorje ima sjajnu budućnost, osobito kada je riječ o pjenušavim vinima te o novom-starom sortimentu, poput Beline“, zaključuje.