Tri godine do pravilnog Guyota – što vinogradar mora znati?

Prof. dr. sc. Matu Drenjančevića zatekli smo u rezidbi vinograda na Mandićevcu, koji je dio pokušališta Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS), gdje je studentima pokazivao kako pravilno orezivati trs i formirati Guyot uzgojni oblik vinove loze.

Kako objašnjava, riječ je o jednom od najjednostavnijih i najraširenijih uzgojnih sustava kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Sastoji se od samo dva osnovna elementa – prigojnog reznika i dugog rodnog drva, odnosno lucnja.

Formiranje ovog uzgojnog oblika traje tri godine i zahtijeva strpljenje te pravilne rezove u svakoj fazi razvoja trsa. "U prvoj godini nakon sadnje najčešće dobijemo dvije mladice", ističe profesor, naglašavajući kako je u toj fazi najvažnije njegovati trs i omogućiti mu uravnotežen razvoj.

Tijekom zimskog mirovanja te se mladice ponovno skraćuju na dva pupa. "Time zapravo dobivamo mogućnost boljeg balansiranja podzemnog i nadzemnog dijela biljke", pojašnjava, dodajući da je ravnoteža rasta temelj buduće rodnosti.

U drugoj godini iz ta dva pupa ponovno se razvijaju dvije mladice. Jedna od njih, ona bolje razvijena, odabire se za daljnje formiranje uzgojnog oblika. "Režemo je na visinu uzgojnog oblika, tako da jedan pup bude iznad, a jedan ispod glavne žice", objašnjava Drenjančević. Na taj se način stvaraju osnove za budući lucanj i prigojni reznik. Već tada vinogradar mora razmišljati unaprijed, jer svaki rez određuje strukturu trsa u idućim godinama.

Lucanj se ostavlja na deset, a prigojni reznik na dva pupa

Treće godine oblik je u osnovi formiran. Lucanj se najčešće ostavlja s deset pupova, iako raspon može biti od osam do dvanaest, dok prigojni reznik u pravilu ima dva pupa. "Vrlo je važno da prigojni reznik uvijek bude na nižoj poziciji od lucnja", upozorava sveučilišni profesor. Objašnjava kako bi u suprotnom slučaju dolazilo do postupnog podizanja stabla. "Ono bi nam se polagano penjalo prema gore, povećavala bi se njegova dužina, a smanjivala neto asimilacijska površina, što dugoročno može imati negativne reperkusije na rodnost", kaže.

Sama rezidba u rodnim godinama temelji se na istom principu. Iz prošlogodišnjeg reznika ponovno se formira novi prigojni reznik na nižoj poziciji i novi lucanj s predviđenim brojem pupova, dok se svi ostali dijelovi uklanjaju. "Rezidba je u suštini prilično jednostavna, ali zahtijeva disciplinu i razumijevanje uzgojnog oblika", napominje sugovornik.

U praktičnom radu važnu ulogu imaju i alati. Osnovni alat su vinogradarske škare, no kod starijih trsova često je potrebna i vinogradarska pila kako bi se uklonile deblje grane. Danas su sve češće u upotrebi električne škare, koje značajno ubrzavaju rad i smanjuju fizičko opterećenje radnika. Na velikim površinama koriste se i predrezači koji pripremaju trsove za završnu, preciznu rezidbu.

Biljne ostatke FAZOS inkorporira u tlo

"Postoje bolesti koje se mogu prenositi alatom i zato bi na kraju svakog radnog dana trebalo provesti dezinfekciju", naglašava Drenjančević. To su u prvom redu gljivične i bakterijske, a nešto rjeđe i virusne. Stoga je važna higijena u vinogradu.

Nakon rezidbe postavlja se pitanje što učiniti s ostacima. U vinogradima na pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) oni se usitnjavaju i unose u tlo. "Time povećavamo mikrobiološku aktivnost tla i osiguravamo biljci esencijalna hraniva koja se postupno mineraliziraju", objašnjava profesor. Ipak, upozorava i na mogući rizik zadržavanja patogena na drvenastim dijelovima, zbog čega je važno pratiti zdravstveno stanje vinograda i prilagoditi praksu konkretnim uvjetima.

Za kraj, poručuje da svaki rez koji napravimo danas određuje rodnost i vitalnost trsa u godinama koje dolaze. Upravo zato formiranju i održavanju ovog uzgojnog oblika treba pristupiti promišljeno, stručno i odgovorno.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.