Stolno grožđe donosi veću cijenu i brži povrat ulaganja - započeo projekt EDUVitis

Uzgoj stolnog grožđa u Hrvatskoj godinama stagnira i upravo je to bio povod za okupljanje ključnih institucija kako bi se ovaj sektor unaprijedio kroz projekt EDUVitis. Riječ je o prekograničnoj inicijativi u okviru programa Interreg VI-A Mađarska-Hrvatska, usmjerenoj na inovaciju obrazovanja u uzgoju stolnog grožđa prilagođenog klimatskim promjenama. Glavni cilj je razvoj suvremenih i praktično primjenjivih znanja o održivom uzgoju stolnih sorti vinove loze.

Ova ambiciozna inicijativa okuplja ključne institucije s obje strane granice, nositelj projekta je Fakultet agrobiotehničkih znanosti (FAZOS) Osijek, a partneri su Centar za poduzetništvo iz Osijeka i Sveučilište u Pečuhu iz Mađarske.

Stolno grožđe ekonomski isplativa grana

"U uvjetima drastično izmijenjenih klimatskih okolnosti, proizvodnja stolnog grožđa nudi izvrsnu alternativu tradicionalnim vinskim sortama koje se suočavaju s problemima u otkupu. Posebno je atraktivna malim obiteljskim proizvođačima jer finalni proizvod postiže visoku cijenu i brzo pronalazi put do potrošača na tržištu“, istaknuo je prof.dr.sc. Mato Drenjančević s FAZOS-a, voditelj projekta osmišljenog kako bi se uzgoj ove vrste grožđa promovirao kao ekonomski isplativa grana poljoprivrede.

Jedan od najvažnijih stupova projekta čiji je puni naziv Innovating Cross-Border Education in Table Grape Cultivation for Climate-Adaptive Viticulture je razvoj novih obrazovnih standarda. Planirana je izrada trojezičnog kurikuluma o održivoj proizvodnji, koji će detaljno pokrivati teme poput prilagodbe klimatskim promjenama, održivog upravljanja tlom i dragocjenim vodenim resursima te primjene organskih metoda u vinogradarstvu. Kako bi se osigurala dostupnost informacija, bit će razvijena digitalna platforma za učenje uz prateći trojezični priručnik koji će služiti kao trajni resurs.

"U središtu našeg interesa su moderni genotipovi koji pokazuju iznimnu tolerantnost na gljivične bolesti, ali i na ekstremno niske zimske temperature. Naš je cilj riješiti problem zimskih pozeba, koje su ranije dosezale i do -25 stupnjeva Celzija, što je bio ključni ograničavajući faktor za ozbiljan uzgoj u našoj regiji. Ovi genotipovi dolaze iz cijelog svijeta, od Kanade i SAD-a do Ukrajine i Moldavije, te su selektirani upravo zbog svoje otpornosti na nepovoljne klimatske uvjete“, dodaje Drenjančević.

Osiguravanje sustava za navodnjavanje

Stolno grožđe, namijenjeno konzumaciji u svježem stanju, u ovom se kontekstu ne promatra samo kao voće, već kao funkcionalna hrana. Istraživanja u sklopu projekta fokusirat će se na zdravstvenu vrijednost grožđa i njegov potencijal kao namirnice bogate nutrijentima koji pozitivno utječu na ljudsko zdravlje. Poseban naglasak stavljen je na tržišne trendove, pri čemu se najviše istražuju besjemene sorte za kojima vlada najveća potražnja na suvremenom tržištu.

"Moramo biti svjesni da na tržištu vodimo bitku s golemim prinosima koje ostvaruju proizvođači iz Italije i Španjolske. Naš prvi korak mora biti osiguravanje sustava za navodnjavanje, jer bez kontrolirane vlage ne možemo imati rentabilnu proizvodnju u godinama koje donose ekstremne ljetne suše. Moramo precizno odrediti strategiju i genotipove koji će nam omogućiti da pariramo uvozu koji je trenutno dominantan na našim policama“, kaže Mladen Alpeza, glavni tehnolog Erdutskih vinograda.

Znanstvena baza projekta počiva na intenzivnim istraživanjima koja se provode na dvije ključne lokacije. U Hrvatskoj se odvijaju na pokušalištu u Mandićevcu, gdje stručnjaci s FAZOS-a ispituju 30 različitih genotipova u kontroliranim uvjetima.

S druge strane granice, Sveučilište u Pečuhu koristi svoju kolekciju koja je jedna od najvećih u svijetu, s preko 1.000 različitih genotipova vinove loze. Ova sinergija omogućuje testiranje sorti na različitim tipovima tla i u različitim mikroklimatskim uvjetima.

"Kod stolnih sorti ključna je estetika jer kupac proizvod primarno evaluira očima; grozd mora biti rastresit, a bobice krupne i privlačne. Izuzetno je važno biti brz i tempirati berbu kako bismo prvi izašli na police, jer se tržišna cijena grožđa može drastično promijeniti u roku od samo nekoliko dana. Mi moramo raditi na boljoj organizaciji, pakiranju i transportu kako bismo iskoristili prednost lokalne proizvodnje i svježine koju uvozni proizvodi često gube“, pojašnjava Alpeza.

Razmjena znanja i konkretni rezultati

Međunarodni značaj projekta i povezanost regija istaknuo je i János Magdó, generalni konzul Mađarske u Osijeku.

"Izuzetno mi je drago što smo pokrenuli ovaj Interreg projekt jer postoji mnogo dostupnih sredstava za zajednice uz granicu koja moramo pametno iskoristiti. Klimatske promjene su općepoznata činjenica pa je ovoizvrstan primjer kako se dva sveučilišta mogu udružiti da nađu odgovore na te izazove. Vjerujem da je ovo izvrsna prilika za obje zemlje da kroz razmjenu znanja i konkretne rezultate unaprijede svoju vinogradarsku kulturu“, zaključio je Magdó.

Kako priča o banani koja ne tamni otvara raspravu o budućnosti i naše poljoprivrede

Posebnu težinu svemu daje najava objave sveučilišnog udžbenika na temu stolnog grožđa, što će predstavljati prvo takvo tiskano izdanje u Hrvatskoj još od 1990. godine. Svi ovi materijali bit će integrirani u program cjeloživotnog učenja koji će biti dostupan studentima i poljoprivrednim proizvođačima na sveučilištima u Osijeku i Pečuhu.

Projekt je započeo 1. veljače 2026. godine, trajati će dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 273.203,94 eura, od čega se 218.563,14 eura sufinancira sredstvima Europske unije.