Štetočinje koje prezimljuju na vinovoj lozi

Neke bolesti i štetnici, zbirnim imenom štetočinje, prezimljuju praktički na svim organima vinove loze, korijenu, stablu, panju, rozgvi, pupovima i otpalom lišću. U svrhu sprečavanja prezimljenja i smanjivanja intenziteta zaraze tijekom vegetacije dobro je izvoditi zimsko prskanje. Ono se vrši u fazi mirovanja pupova, odnosno u fenofazi A, zimskog ili spavajućeg pupa, sve do početka bubrenja pupova.

Pepelnica Uncinula necator odnosno njen micelij prezimljuje osim na bobama i otpalom lišću i na rozgvi, vidljiv kao hrđaste mrlje osim na bobama i otpalom lišću. Kod rezidbe se najčešće taj dio rozgve ukloni. Iznimno samo na nekim čokotima pepelnica može još prezimiti i u pupovima. Na licu listova razvija se prljavo sivi mašak micelija gljive, te na tim mjestima tkivo odumre i nekrotizira. Kod jakog napada pepelnice vinograd izgleda kao da je spaljen.
Pod korom čokota prezimljuju sklerociji sive plijesni - botritisa s uzročnikom gljivom Botrytis cinerea, uz činjenicu da spora ove gljive ima posvuda, jer napada vrlo veliki broj biljaka.

Crna pjegavost rozgve čiji je uzročnik gljivica Phomopsis viticola prezimljuje u vanjskim slojevima kore na rozgvi, a naročito na jednogodišnjoj rozgvi. Kako se nalazi u kori rozgve od prošlog ljeta i jeseni, kada izboj odrveni, gljiva proraste koru te mladica odmah pobijeli. Zaražene mladice bijele su do sivkaste boje, a na kori su lako vidljive sitne, okruglaste crne točkice kako malo izviruju na površinu. To su plodišta gljive. Ove se mladice vrlo lako razlikuju od zdravih koje su smeđe do crveno smeđe boje.
Iz plodišta gljive na mladicama nalaze se vrlo brojne spore koje u doba kiša izlaze na površinu kore, gdje ih kiša tada raznosi po mladim izbojima. Tako se infekcija obnavlja. U jako zaraženim vinogradima cijeli nasad je kržljav i slabo rađa.



Od grinja Eriophyes vitis, uzročnik erinoze, prezimljuje pod ljuskama pupova vinove loze. U proljeće, kad nabubre pupovi, grinje zalaze dublje u pupove. Tu sišu tek razvijene listiće, zbog čega se na listovima razvijaju šiške. Nešto kasnije šiške na listovima izgledaju kao mjehuraste nabrekline veličine zrna graška. S donje strane šiški na naličju lista nalazi se bijela vunasta prevlaka u kojoj žive grinje. Samo iznimno ova grinja izaziva veće štete.
Za razliku od nje, vrsta Calepitrimerus vitis, uzročnik akarinoze, može biti vrlo štetna ako su proljeća hladna. Grinja prezimi pod korom čokota i pod ljuskama pupova. Kod pupanja loze u proljeće grinje se koncentriraju u pupovima, gdje napadaju vunu, a malo kasnije i mlade izboje. Kako listovi rastu, sele se na mlađe listove, jer zbog svojih malih dimenzija ne mogu probiti kutikulu starijih listova. Posljedice njihova napada vidljive su na mladicama i listovima.

Crveni voćni pauk Panonychus ulmi prezimi kao zimsko jaje na rozgvi (ponekad na 1 dužnom metru rozgve ima i više tisuća). Zimska jaja su crvena, velika 0,1- 0,15 mm. Njihove su nakupine najviše koncentrirane uz pupove i koljenca, vide se i prostim okom. Najviše ih ima na dvogodišnjem drvu, manje na jednogodišnjem, a najmanje na starijem drvu.
Ova grinja živi i hrani se na naličju listova na kojima se javljaju ljubičasto crvenkaste pjege. One rastu sa porastom zaraze zahvaćajući cijele listove koji požute ili posmeđe, osuše se, a ponekad i otpadnu.



Protiv fomopsisa i grinja bolje je zimsko prskanje provesti pred sam početak vegetacije u fenofazi B, koja označava početak vegetacije. Prije prskanja čeličnom se četkom treba ostrugati stara kora u kojoj štetočine prezime, a onda slijedi rezidba. Porezanu rozgvu treba odstraniti iz vinograda i spaliti, da uništimo sve štetne organizme koji su tu prezimili. Tek nakon toga se može izvršiti prskanje.

Prskanje koje se vrši preparatima na bazi bakra prvenstveno je namijenjeno preventivnoj zaštiti od fomopsisa. U fenofazi A osim klasične bordoške juhe rabe se i drugi fungicidi na bazi bakra kao Bakreno vapno, Champion tekući, Champion 50 WG, Nordox 75 WG, Nordox Super 75, Neoram WG, Bordoška suspenzija 20, Kuprolin u koncentracijama 3 puta većim od preporučenih za primjenu u vegetaciji.
Za prskanje u fazi vunastog pupa, neposredno pred kretanje vegetacije, odnosno u fenofazi B rabe se nabrojeni bakarni fungicidi, Crveno ili Plavo ulje, te Bijelo ulje. Tada se vrši suzbijanje jaja crvenog voćnog pauka P. ulmi i nabrojenih grinja.
Ne smijemo zaboraviti da zaštitu od opisanih štetočinja s prskanjima treba nastaviti i tijekom vegetacije najčešće koristeći se organskim fungicidima i akaricidima. Dodajemo da kvalitetno izvedeno zimsko prskanje smanjuje i do 50% potrebu za ljetnim prskanjima.

Autor: mr.sc. Chiara Pagliarini