Olujno nevrijeme s jakom tučom, koje je u srijedu, 10. lipnja, pogodilo gornje Međimurje, prouzročilo je ogromne štete na poljoprivrednim površinama, a posebno su teško stradali vinogradi na Mađerkinom bregu.
Poznati međimurski vinar mag. ing. agr. David Štampar u ovom je nevremenu tako izgubio gotovo sav ovogodišnji urod.
"Stradalo nam je više od dvije trećine vinograda, a posebno teško oni na Mađerkinom bregu, gdje je više od polovice nasada pretrpjelo stopostotnu štetu pa je pitanje i što će biti s njima sljedeće godine. Ovih dana tešku situaciju pokušavamo ublažiti primjenom agrotehničkih mjera, a u vinogradima u kojima je tuča potpuno okljaštrila trsove započet ćemo rezidbu", priča nam Štampar otkrivši kako su započeli tretman bakrom, kako bi zacijelili rane na trsovima, ali i biostimulansima, da ublaže šok i stres trsova.
"Nastojimo spasiti što se može spasiti, ali šteta će biti ogromna i sigurno se mjeri u desecima tisuća eura. Najteže su stradali upravo mladi vinogradi u okolici vidikovca na Mađerkinom bregu, uglavnom pušipel i sauvignon te crvene sorte - cabernet franc, merlot i cabernet sauvignon, od kojega radimo naše rosee i pjenušce", opisuje vlasnik Vinarije Štampar.
Kaže kako su ove godine očekivali da će ti vinogradi dati puni urod te da će će konačno početi vraćati investiciju. "No, imat ćemo samo nove troškove, još jednu rezidbu na 2 hektara i dodatni trošak za zaštitu. Mi naime, već na proljeće naše vinograde tretiramo s biostimulatorima, jer posljednjih godina redovno imamo ili obilnu kišu, ili mraz, ili sušu, a sada ćemo morati dodatno uložiti još i u novu zaštitu vinograda", komentirao je ovaj poznati međimurski vinogradar koji nastavlja više od stoljeća dugu obiteljsku tradiciju proizvodnje vrhunskih vina.
David Štampar, kao i drugi vinogradari u gornjem Međimurju, zbrajaju štete od nevremena, ali i ponovo apeliraju kako moramo iznaći učinkoviti način borbe s gradonosnim oblacima.
"Nešto se mora učiniti! Moramo se učinkovitije boriti protiv tuče. U posljednjih trideset godina ovo je već četvrta jaka tuča koja je pogodila gornje Međimurje. Ova posljednja je bila krupna, veličine oraha, padao je zapravo čisti led, koji je bio opasan i za ljudske živote, a koji je nanio ogromne štete na poljoprivrednim površinama u ovom kraju", kaže Štampar koji misli da je krajnje vrijeme da počnemo ozbiljno razgovarati o toj temi.
"Tuča je normalna pojava i uvijek će negdje pasti, no, nije svejedno kakve će biti veličine. Ljudi koji pamte nekadašnji sustav protugradne obrane tvrde da je tuča, ako bi i pala, bila sitnija i uzrokovala je manju štetu. Ne znam jesu li rješenje protugradne rakete i zasijavanje srebrovim jodidom, korištenje protugradnih generatora ili nešto treće, no, sadašnje je stanje neodrživo", smatra dodajući kako su brojna istraživanja pokazala da su količine srebrovog jodida koje dospiju na tlo i u vodu vrlo male te da se uglavnom nalaze daleko ispod razina koje bi mogle predstavljati opasnost za ljude, životinje ili okoliš. Kaže i kako je dobro poznato da se srebrov jodid koristi u medicini i drugim industrijama.
"Mnogi bi poljoprivrednici bili zahvalni kada bi se od tuče branili protugradnim raketama kao što je to bilo nekada. Zaštitne mreže, koje se često spominju kao učinkovita zaštita, nisu najbolje rješenje za vinograde, jer zasjenjuju grožđe do čak 30 posto, što utječe na njegovo dozrijevanje i kvalitetu, a u slučaju nevremena jak vjetar može uhvatiti mrežu poput jedra i povući cijelu konstrukciju te tako uništiti stupove i cijele redove vinograda", upozorio je.
Iako je za područje Općine Štrigova međimurski župan Matija Posavec proglasio prirodnu nepogodu, vinari koji su pretrpjeli ogromne štete iz iskustva znaju kako odšteta neće ni približno pokriti štetu na njihovim vinogradima.
Naglašava kako su zahvalni na pomoći, ali da iz iskustva zna da će time uspjeti nadoknaditi tek manji dio nastale štete. Ranijih godina ih nije niti prijavljivao jer je znao da je to gubitak vremena. Ove su godine razmjeri toliki da ju je ipak prijavio.
"No, i ovoga puta smo ozbiljno zakinuti. Predviđen urod za odštetu je samo 5.100 kilograma grožđa po hektaru, a mi u prosjeku beremo više od 10 tona po hektaru. Određeno je da odšteta iznosi euro i šest centi, što je puno premalo ako se zna da je cijena našeg sauvignona oko 1,80 eura. Ova šteta od tuče je dvogodišnja i nju ne može nadoknaditi ni osiguranje", ističe uz apel.
"Zato, kao i mnogi drugi vinogradari i poljoprivrednici, apeliram da se počne ulagati u preventivu i da se ponovo aktivira protugradna obrana, koja je bitno jeftinija od sanacije ovakvih šteta kakve smo pretrpjeli u olujnom nevremenu."
Fotoprilog
Tagovi
Autor