Obrana od tuče kasnila zbog cijene srebrovog jodida: Zasijavanje može povećati led, tvrdi šef DHMZ-a

Je li sustav obrane od tuče učinkovit? Zašto se ne zasijavaju oblaci srebrovim jodidom od početka svibnja? Koliko to sve košta? Postavili smo ta i brojna druga pitanja na temu tuče glavnom ravnatelju Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Ivanu Güttleru i njegovom kolegi geofizičaru dr.sc. Damjanu Jeliću.

Kako je DHMZ jedina takva institucija u Europskoj uniji čija je zakonska dužnost primjena metode zasijavanja oblaka srebrovim jodidom, razumljivo je zašto njezin ravnatelj nije sretan kad se postavi to pitanje. Opsežna znanstvena istraživanja pokazala su, kaže, da ne postoji dovoljno dokaza da je zasijavanje oblaka učinkovito.

Zasijavanje povećava tuču?

Štoviše, švicarsko istraživanje iz 2021. temeljeno na podacima iz istraživanja u 70-im godinama prošlog stoljeća zaključilo je da se zasijavanjem oblaka intenzitet tuče može povećati u nekim situacijama, a ne smanjiti kako očekujemo.

"Što ćemo u tom slučaju? Određivati koje poljoprivredno imanje ili dio sela, grada, možemo spasiti, a koje će biti žrtva?", postavlja realno pitanje Ivan Güttler te dodaje: "Korištenje srebrovog jodida započelo je radi eksperimenta u laboratorijskim uvjetima koji je pokazao da on može smanjiti zrno tuče. U stvarnim uvjetima je druga priča. Tada se oblak formira u sjevernoj Italiji koja ne koristi zasijavanje i na putu do Hrvatske nitko ne pokušava smanjiti zrna tuče koja se u njemu oblikuju", pojašnjava Güttler.

Kaže da su oblaci koji donose tuču, tzv. kumulonimbusi, ponekad visine petnaest i više kilometara. "Čak i uz hipotetsko zasijavanje od samog početka njihova nastanka, negdje u talijanskim Alpama, pa sve do nas, ne možemo ni tada tvrditi da bi to imalo mjerljivog učinka” ističe ravnatelj nacionalne hidrometeorološke službe. Institucija je to, otkriva nam, u kojoj često dobivaju i prijetnje, jer nisu spriječili da tuča uništi usjeve ili pak zasijavanjem oblaka onečišćuje okoliš. Neke od tih prijetnji morali su proslijediti i policiji.

Nostalgija za raketama nije opravdana

Prisjeća se i sam pucanja na oblake iz raketa tijekom njegova djetinjstva u Slavoniji. Tada je to bilo razlog općega veselja, a on je kao dječak mislio da sama eksplozija uništava tuču. "Eksplozija je zapravo značila uništavanje rakete da ne padne na tlo. Raketa je cijelim svojim putem ispuštala srebrov jodid. To je metoda koju još uvijek koriste u Srbiji i poljoprivrednici za njom žale, ali to jednostavno nije učinkovito rješenje", ponavlja Güttler dodajući kako je nemoguće precizno pogoditi oblak poput kumulonimbusa.

Prizemni generatori se zato više koriste iako neke zemlje poput Slovenije ne koriste niti njih. U Francuskoj se zasijavanje oblaka provodi prizemnim generatorima u okviru privatnih inicijativa, odnosno udruženja vinogradara, i obuhvaća četiri regije. U Austriji, Sloveniji i Njemačkoj obrana od tuče također se temelji na privatnom ili lokalnom financiranju, provodi se uglavnom zrakoplovima i ograničena je na manja područja.

Kumulonimbus je nepredvidiv oblak

“Važno je shvatiti da kumulonimbus na svom putu može rasti, ali može i nestati dok dođe do nas. To je nepredvidiv oblak koji se brzo kreće i ima snažnu vertikalnu energiju i putem se u njemu skupljaju razne čestice koje se formiraju u led. Ali nemoguće je predvidjeti gdje će ga točno izbaciti. Kad se koristi zasijavanje za takve superćelijske oblake to je kao kap u moru”, ističe geofizičar Damjan Jelić, čija je tema doktorata bila "Obilježja tuče u sadašnjim i budućim klimatskim uvjetima na području Hrvatske".

Damjanovo istraživanje za doktorski rad pokazalo je da se broj dana s tučom u Hrvatskoj polako smanjuje, posebno u ljetnim i jesenskim mjesecima. Ova pojava u prosjeku traje 3 do 4, no u pojedinim slučajevima može potrajati i dulje od 15 minuta. Upravo su takva iskustva imali i neki poljoprivrednici nakon posljednje sredinom svibnja, kada je, prema njihovim svjedočanstvima, na pojedinim područjima trajala i do dvadeset minuta.

"Prije nekoliko godina u Španjolskoj su zabilježena zrna promjera u dijagonali čak 20 centimetara. U Istri se pojavljuje i tijekom hladnog dijela godine, a u Dalmaciji i na otocima najčešća je upravo zimi", kaže Jelić te dodaje kako su ta područja izložena češćoj pojavi tuče čak i više od tri puta godišnje u prosjeku. Poljoprivrednici u tim krajevima koriste protugradne mreže, osiguravaju nasade i sade na različitim lokacijama. Trajnice poput maslina i vinove loze, doduše, lakše je osigurati od povrća i jagoda.

Trošak od 1,3 milijuna eura

Prema Pravilniku o operativnom djelovanju sustava obrane od tuče DHMZ provodi zasijavanje od početka svibnja do kraja rujna. No ove godine nisu počeli 1. svibnja kao prošle. "Razlog je bila visoka cijena srebra na svjetskom tržištu, početkom godine. Čak je bila upitna javna nabava za 12000 litara otopine. To je vremenski pomaknulo postupak javne nabave, a tu su bili i određeni zahtjevi Ministarstva financija za uštedama", opravdava Güttler odluku.

Zbog činjenice da su vječni krivci ne čudi da bi se rado riješili odgovornosti za primjenu metode koja sve ove godine, kako kažu, nije uspjela dokazati mjerljivu učinkovitost. Za reagens srebrov jodid u acetonu izdvaja se 200 tisuća eura godišnje, a sve skupa za sustav prizemnih generatora na 331 lokaciji i plaće ljudi na terenu oko milijun i tristo tisuća eura. "Naši građani, njih 662 diljem Hrvatske u svom dvorištu imaju taj sustav, neki od njih već desetljećima. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva napravilo je dobru stvar prošle godine time što su povećali naknade, pa sada jedna obitelj s dvoje poslužitelja zaradi 300 eura mjesečno", otkriva ravnatelj DHMZ-a.

Ministarstvo poljoprivrede: Kombinirati više mjera zaštite

Na upit zašto se koristi sustav koji sama institucija koja ga provodi smatra nedovoljno učinkovitim, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva podsjećaju na zakonsku odredbu. Ističu kako prate razvoj tehnologija i znanstvenih spoznaja te će ubuduće razmatrati sva rješenja.

Smatraju da za obranu od tuča i drugih vremenskih ekstrema nije dovoljna jedna mjera zaštite nego kombinacija više njih. Navode tako preventivna ulaganja kroz intervencije, prilagodbu tehnologije proizvodnje, osiguranja. No, ono najvažnije, konkretnu sustavnu pomoć poljoprivrednicima kad šteta nastane, a ne može se proglasiti prirodna nepogoda, još očito nemaju.

U slučaju nastale štete od elementarnih nepogoda, a prije izlaska nadležnih službi na teren, Ministarstvo poljoprivrede preporučuje:

• fotografirati stanje prije i tijekom sanacije,
• sačuvati račune i dokumentaciju o popravcima,
• evidentirati datume i opis provedenih radova,
• voditi osnovnu evidenciju nastalih troškova i oštećenja.

Tučomjeri imaju važnu ulogu

I dok samu metodu zasijavanja oblaka ravnatelj DHMZ-a kritizira radi nedovoljno dokazane učinkovitosti, a potencijalno i veće opasnosti, istodobno ističe da mreža poslužitelja prizemnih generatora i poligon tučomjera u sjeverozapadnoj Hrvatskoj imaju važnu ulogu. Oni prikupljaju podatke s terena bez kojih nema boljeg razumijevanja ove pojave, kvalitetnije prognoze, pravodobnih upozorenja ni preciznije procjene rizika za poljoprivredu.

DHMZ uvodi prognozu suše: OPG-ovi dobivaju službene podatke za dokazivanje šteta

Problem je, reći će Güttler ponovno, što je tuča jako lokalnog karaktera i za razliku od toplinskih valova, ekstremnih kiša koji zahvaćaju velika područja, teško je predvidjeti gdje će pasti komadi leda. Spominje tako i slučaj prije 20-ak godina kad je u Osijeku pala tuča veličine jajeta i kad je čak 30 ljudi potražilo hitnu pomoć. Tada su se, naglašava, koristili i prizemni generatori i rakete.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/Pictureguy/DHMZ}