DHMZ upozorava: Suša, dugi toplinski valovi i tuča najveća su prijetnja hrvatskoj poljoprivredi

Od glavnog ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda, dr. sc. Ivana Güttlera teško je izvući dugoročne prognoze za područje čitavog kontinenta. Iako je pitanje vrlo nezahvalno, uspjeli smo nešto doznati nakon njegova nedavnog predavanja "Poljoprivreda između ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe na klimatske promjene", održanog na Agronomskom fakultetu, u okviru VIII. godišnje skupštine Akademije poljoprivrednih znanosti.

Ivan Güttler: Bit će ovo toplija godina

"Kada gledamo globalno, opet očekujemo godinu koja će biti među toplijima. Sad, teško je reći da će biti baš najtoplija do sada, prvenstvo zato što imamo dva efekta - trend zagrijavanja koji je polagan te nagle skokove zbog El Niña. To će se sigurno osjetiti na području Europe i Hrvatske", otkrio je ravnatelj Güttler.

Nadalje pojašnjava kako je pojava El Niño bio jedan od razloga zašto se 2024. prešao prag globalnog zatopljenja od 1,5 Celzijevih stupnjeva više od predindustrijskih temperatura. Neupitno je da se posljedice klimatskih promjena osjete, pogotovo u poljoprivredi, ali što će to značiti u sljedećim desetljećima za tvornicu pod vedrim nebom ili onu pod oblakom pustinjskog pijeska?

"Da, zbog visokih temperatura i zbog visoke vlage ljudsko tijelo se neće moći hladiti. Trenutno je to možda nekoliko dana u godini kada je pretoplo i prevlažno, ali sa svakim tim stupnjem zagrijavanja samo raste broj dana u godini kada se neće moći raditi", komentira spomenuvši najekstremniji primjer. "U dijelovima Indije gotovo da ne bi imali ni jedan dan za rad, ako se ovako nastavi”, reći će klimatolog dodajući kako su posljedice jednako teške po životinje i biljke.

Stiže promjena u noći na petak, a kakav će biti idući tjedan?

I dok jug Italije, Pirenejski poluotok i Grčka bilježe nezapamćene suše, a krajnji sjever Europe ekstremne oborine, Hrvatska je u boljoj poziciji. "Treba naglasiti da Hrvatska, srećom, nije dio Europe koji će patiti od deficita vode, jer u ekstremnijim, sušnim ljetima uspijevamo to kompenzirati kroz kišnu jesen i zimu. Ono što će biti najveći pritisak i na ljude i na proizvodnju hrane u Hrvatskoj su zapravo duga temperaturna opterećenja, dugi toplinski valovi", upozorio je ravnatelj DHMZ-a.

Uskoro upozorenja na razini županija

Sve češći toplinski valovi s jedne strane, a s druge iznenadni prodori hladnog zraka koji uništavaju urod, najveći su izazov za poljoprivrednike smatra Güttler te najavljuje: "Meteorološka struka je tu da pomogne s boljim sustavima upozorenja. Do sada smo to radili na razini regija, a mogu najaviti da ćemo u sljedećim mjesecima izdavati upozorenja na razini županija."

DHMZ razvija i sustav upozorenja na sušu, no kako je riječ o različitim tipovima suša, trebat će nekoliko godina da se razvije do kraja.

DHMZ uvodi prognozu suše: OPG-ovi dobivaju službene podatke za dokazivanje šteta

Tuča je uvijek bolno pitanje za glavnog ravnatelja Zavoda, jer sustav obrane prizemnim generatorima koji u oblake ispuštaju srebrov jodid ne smatra korisnim.

"Ovdje se radi o hrvatskom paradoksu gdje tijelo koje mora zakonski provoditi mjere je i tijelo koje kritizira tu metodu", kaže on dodajući da je u tom kontekstu zanimljivo usporediti zadnje dvije godine s dvije godine ranije. "U 2022. i 2023. smo imali izuzetno puno događanja s tučom. Nakon toga dvije godine nešto mirnije, osim Bošnjaka gdje je bilo dramatično", prisjeća se dodajući sa zasijavanjem kreću 1. svibnja na 330 lokacija diljem Hrvatske. "Provodit ćemo mjere djelovanja na olujne oblake zasijavanjem, tehnologijom kojom se radi u Hrvatskoj već 40 godina. Naš stav je da ta tehnologija nije znanstveno opravdana", zaključuje.

Budućim poljoprivrednicima savjetuje čitanje javno dostupnih agroklimatskih atlasa koji se rade svakih deset godina i daju pregled hladnih i toplih dana kroz desetogodišnja razdoblja. To je, smatra, pogotovo korisno onima koji će se tek uputiti u poljoprivrednu proizvodnju, jer im može pomoći pri izboru kultura. Veća suradnja znanstvenika iz raznih područja od šumarstva do poljoprivrede, smatra Güttler, može pomoći da se proizvodnja hrane prilagodi novim klimatskim uvjetima. Iako je poljoprivreda, spomenuo je i na predavanju, slabiji izvor povećanja stakleničkih plinova i ona će se morati prilagoditi njihovom smanjenju.