Pretraga tekstova
U Muzeju Slavonije u Osijeku održan je drugi po redu Zlatni dan graševine u organizaciji Vina Belje!
Drugu godinu za redom Vina Belje su obilježila završetak berbe graševine, najvažnije hrvatske vinske sorte. Ova sorta srednje Europe uzgaja se i u susjednim državama, ali u znatno manjem obimu. Britanski autori predvođeni glasovitom Jancis Robinson smatraju da bi zavičaj graševine mogla biti upravo vinogradarska regija hrvatskoga Podunavlja u kojoj Vina Belje imaju 650 hektara vinograda u kojima dominira graševina. Steven Spurier, urednik Decantera i organizator poznate Pariške vinske presude, prilikom svog prošlogodišnjeg gostovanja na Zlatnom danu graševine, istaknuo je da su Vina Belje 'benchmark' za graševine u svijetu.
Značaj i kontinuitet kvalitete graševine Belja potvrdila su i odličja s ovogodišnjih najvažnijih svjetskih ocjenjivanja vina. Na londonskom Decanteru osvojen je regionalni trofej i zlatna medalja, a na ocjenjivanju Mundus Vini u Njemačkoj, osim graševine, su zablistali i frankovka i merlot.
Zvijezde drugog po redu Zlatnog dana graševine bile su graševine iz berbe 2013. koje su za ovu priliku predstavljali njihovi kreatori, enolozi Belja. Uz obilježavanje završetka ovogodišnje berbe i kušanje odabranih vina, svi gosti imali su prilike obići i izložbu Priča o Belju koja je postavljena u Muzeju Slavonije u Osijeku kao zajednički projekt suradnje Muzeja Slavonije, Ministarstva kulture Konzervatorskog odjela Osijek, Državnog arhiva u Osijeku i Belja. Izložba je prikaz tri stoljeća povijesti i tradicije jedne od najvećih poljoprivrednih kompanija na ovim prostorima, čiji su važan segment vinogradarstvo i vinarstvo i to od 1697. godine pa sve do danas.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.