Škrlet - prvi hrvatski klon vinove loze

Kutina, zelena oaza Sisačko-moslavačke županije nemalo je središte vinogradara i voćara.

Zahvaljujući vrijednim uzgajivačima vinove loze taj je kraj sve prepoznatljiviji po kvalitetnim vinima. U prilog tome govore i nedavno održani vinski dani na kojima se na 16. izložbi vina u sjedištu organizatora manifestacije, Udruge »Lujo Miklaužić«, u vinskom dvoru predstavilo 130 izlagača s 233 uzorka. Zaživjelo je pred Kutinjanima čak 29 sortnih vina uz bijele i crne mješavine sorata.

Od ukupnog broja na danima vina bilo je predstavljeno deset hrvatskih izvornih sorti od čega su tri - moslavac, dišeća ranina i škrlet s područja Moslavine.

Upravo je potonja autohtona sorta škrlet od posebnog značaja za taj kraj jer će to biti prvi hrvatski klon vinove loze.

Prema riječima Biserke Stojić, predsjednice Udruge »Lujo Miklaužić«, tamošnja je klonska selekcija počela 2000 godine, a cilj joj je bio postići ujednačenost i zdrav, bezvirusni sadni materijal.

Tako bi se mogla osigurati proizvodnja kvalitetnih cjepova kao i proširivanje površina pod škrletom. U projektu klonske selekcije pregledano je čak 10.000 čokota, a stručnjaci s Agronomskog fakulteta, prof. Edi Maletić i prof. Ivan Pejić, odvojili su njih 80 koje su umnožili, cijepili i posadili kod glasovitih vinara - Marka Miklaužića i Vlade Mikše.

Jedna je površina u Kutini, a druga u Popovači. Otac škrleta je Lujo Miklaužić koji je svojedobno doselivši se u Moslavinu krenuo sa širenjem škrleta. Prije dva desetljeća ta se sorta svela na samo jedan vinograd, a danas počinju s njegovim brendiranjem.

Lani su, kaže B. Stojić, iznjedrili i zajedničku naljepnicu udruženih vinarija Miklaužić, Mikša i Trdenić koji su dali 3000 označenih butelja čija će se »sudbina« u svakom trenutku znati.

Projekt financira Grad Kutina i Udruga vinara koja aktivnosti odrađuje volonterski. »Želimo škrlet namijeniti ciljanoj populaciji, ponajprije mladim poslovnim ljudima, jer je to kvalitetno vino«, ističe ona.

Autor: Snježana Rajačić