Sadite vinovu lozu? Evo na što morate paziti prije i tijekom sadnje

Sadnja vinograda jedan je od najvažnijih trenutaka u vinogradarskoj proizvodnji jer određuje uspjeh nasada u idućih 25 do 30 godina. Iako se nekada obavljala isključivo ručno, danas sve veću ulogu preuzimaju suvremena strojna rješenja.

Kako ističe prof. dr. sc. Mato Drenjančević, moderne, laserski navođene sadilice omogućuju veliku učinkovitost pa se na kvalitetno pripremljenom tlu može posaditi i do 12.000 sadnica dnevno, odnosno 2,5 do 3 hektara površine.

Upravo takav način sadnje primijenjen je sredinom travnja na površinama Poljoprivredne zadruge Lovas, gdje smo razgovarali s profesorom o ključnim koracima i najvažnijim detaljima na koje treba obratiti pozornost prilikom podizanja vinograda.

Odabir sadnog materijala

Prije same sadnje potrebno je donijeti niz važnih odluka – od izbora sorte, klona i podloge do tipa proizvodnje. Profesor naglašava kako podloge mogu imati vrlo različite karakteristike, što značajno utječe na rast i razvoj vinove loze.

Također, bitno je iskolčiti redove. "Moja preporuka je da se to radi uz angažman geodeta kako bi zadržali početnu širinu koju smo inicijalno planirali", ističe naš sugovornik.

U praksi se koriste certificirani i standardni sadni materijal. Kako navodi, certificirani sadni materijal označen je plavom etiketom i dodatno testiran na prisutnost virusa i fitoplazmi, dok je standardni označen tamno žutom bojom i temelji se na vizualnoj procjeni zdravstvenog stanja.

Priprema tla i planiranje sadnje

Neposredno prije sadnje tlo mora biti kvalitetno pripremljeno. Duboko orano ili rigolano tlo dodatno se usitnjava tanjuračama i drljačama kako bi se stvorili optimalni uvjeti.

Prof.dr.sc. Mato Drenjančević otkriva: Priprema tla ključna je za dugovječnost vinograda

Posebna pažnja posvećuje se planiranju redova. Na manjim parcelama redovi se najčešće postavljaju u smjeru duže strane, dok se na većim površinama preporučuje orijentacija sjever - jug. Također, razmak između redova i unutar reda prilagođava se mehanizaciji, sorti i uzgojnom obliku.

Kako objašnjava Drenjančević, bujnije sorte zahtijevaju veći razmak, dok se vinske sorte sade gušće od stolnih.

Kod većih vinogradarskih površina važno je pravilno organizirati parcele i prometnice. Dužina redova treba biti usklađena s radnim zahvatima mehanizacije, dok glavne prometnice moraju biti dovoljno široke za mimoilaženje strojeva.

Zanima vas nešto na ovu temu? Pitajte u komentarima našeg stručnjaka

"Širina sporednih puteva treba biti između tri i pet metara kako bi se strojevi mogli neometano kretati u jednom smjeru i na taj način omogućila učinkovita obrada te smanjili gubici vremena i energije", pojašnjava Drenjančević.

Priprema sadnog materijala

Sadni materijal potrebno je pravovremeno naručiti i to godinu dana prije sadnje te pravilno skladištiti u hladnjačama. Prije sadnje potrebno ga je aklimatizirati, što podrazumijeva vađenje iz hladnjače 24 do 48 sati ranije te namakanje u vodi, smjesi vode i zemlje ili uz dodatak kravlje balege.

"Svaki cijep mora imati dobro razvijen korijenov struk s najmanje tri razvijena postrana korijena koji su obrasli sa korjenjem drugog i trećeg reda", ističe naš sugovornik. Neposredno prije sadnje korijen se prikraćuje, pri čemu duljina ovisi o načinu sadnje i tipu tla.

"Ako sadimo u jame, imamo mogućnost lijepog rasporeda korijena. Prikraćujemo ga na 15-ak centimetara. Kod strojne sadnje se prikraćuje manje, ovisno o tipu tla", navodi Drenjančević.

Kako kaže, kod one na lakšim tlima korijen se prikraćuje na 8 do 10 centimetara, dok je na težim tlima to znatno više, kako bi se spriječilo zadržavanje zraka oko njega.

"Radi li se o pseudoglejnim tlima kakve imamo na području Zapadne Slavonije, onda bi to prikraćivanje moralo biti puno radikalnije do dužine od dva do tri cm, a sve s ciljem da ni na koji način ne ostane u zraku", navodi Drenjančević.

Optimalni rokovi sadnje

Vrijeme igra ključnu ulogu u uspjehu podizanja vinograda. Prema riječima Drenjančevića, u kontinentalnom dijelu Hrvatske optimalno razdoblje za sadnju je travanj, iako se, ovisno o vremenskim uvjetima, može obaviti i ranije ili kasnije.

U primorskim krajevima, gdje nema opasnosti od mraza, razdoblje sadnje znatno je duže i može trajati tijekom cijele zime.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.