Prof.dr.sc. Mato Drenjančević otkriva: Priprema tla ključna je za dugovječnost vinograda

U Vinogorju Srijem, na površinama Poljoprivredne zadruge Lovas, u tijeku je podizanje novog vinograda površine 2,5 hektara. Ondje smo zatekli prof.dr.sc. Matu Drenjančevića koji je studentima govorio o važnosti pripreme tla za uspješnu sadnju vinove loze.

"Bez dobre pripreme nema dobrog vina, to je tajna uspješnog podizanja nasada", istaknuo je. Prema njegovim riječima, plan je da se vinograd koristi u razdoblju od 25 do 30 godina, zbog čega je početna priprema tla presudna. Kako navodi, uspješna sadnja podrazumijeva visoku stopu primljenih sadnica koja bi trebala iznositi minimalno 97 do 98 posto.

"Najčešće se vinova loza podiže na površinama na kojima su ranije bili vinogradi, voćnjaci ili šikare, što sa sobom nosi određene agroekološke izazove", ističe ovaj sveučilišni profesor.

Prvi korak u pripremi terena je krčenje postojeće vegetacije i ostataka prethodnih nasada. Drenjančević upozorava da je ova operacija iznimno važna jer se uklanjanjem drvenastih ostataka smanjuje rizik od bolesti.

Kako ističe, ostaci korijenja mogu sadržavati gljivice koje se prenose na mlade sadnice. "Takve infekcije mogu uzrokovati propadanje pojedinih trsova, a u težim slučajevima i cijelog nasada", upozorava.

Podrivanje i poboljšanje strukture tla

Nakon krčenja slijedi podrivanje, odnosno duboko rahljenje tla. Ova mjera omogućuje razbijanje nepropusnih slojeva i poboljšava vodno-zračni režim tla.

"Podrivanje se može provoditi i do dubine od oko jednog metra, čime se stvaraju povoljniji uvjeti za razvoj korijenskog sustava vinove loze", navodi.

Nakon obrade tla uzimaju se uzorci za kemijsku analizu, kako bi se odredile potrebe za hranivima. Na temelju rezultata provodi se meliorativna gnojidba, odnosno gnojidba na zalihu.

Poseban naglasak stavlja se na fosfor i kalij kao slabo pokretna hraniva, koja je potrebno unijeti u tlo prije sadnje. Uz mineralna gnojiva, važnu ulogu ima i organska tvar, odnosno stajnjak.

Iako je njegova dostupnost u Hrvatskoj sve manja, u primjeru ove poljoprivredne zadruge navodi se pozitivna praksa korištenja stajnjaka iz lokalne govedarske farme i to u količini od četiri do pet vagona po hektaru.

Završno oranje na dubini većoj od 50 cm

Nakon gnojidbe slijedi poravnavanje terena kako bi se uklonile mikrodepresije, koje mogu predstavljati problem u Srijemu zbog specifičnih reljefnih i klimatskih uvjeta.

Završna faza pripreme uključuje duboko oranje ili rigolanje, pri čemu se tlo obrađuje na dubini većoj od 50 centimetara kako bi se hraniva dovela u zonu korijena.

Idealno bi bilo ostaviti tlo da miruje dvije do tri godine uz mogućnost uzgoja kultura za zelenu gnojidbu. Međutim, kako ističe Drenjančević, u praksi se to rijetko provodi zbog ekonomskih ograničenja.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.