Ratarenje isplativo uz podrumarenje

Da se ratarenje ne isplati, već je dobro poznato. No ipak se može i isplatiti, ali ne uz, kako je to uobičajeno, stočarenje, nego uz podrumarenje. Uvjerili smo se u to prigodom posjeta obitelji Sabo u Karancu, koja je spojila dvije različite djelatnosti; podrumarstvo i ratarstvo, a za kvalitetu svojih proizvoda niže brojna priznanja i medalje.

Članovi obitelji Sabo vlasnici su tvrtke Saboprodukt, osnovane 1997. godine, i tada su, kažu, bili prvi od baranjskih poljoprivrednika koji su ušli u sustav PDV-a.
- U tvrtki su zaposlena, osim brata i mene, još četiri radnika. Bavimo se klasičnim ratarenjem, prizvodimo pšenicu, pivarski ječam, šećernu repu, suncokret i kukuruz na više stotina hektara - kaže Atila Sabo.

Jedna od zanimljivosti je da čalnovi obitelji Sabo, osim vlastite zemlje, koju su kupili i dobili u povrat, u zakupu imaju privatno poljoprivredno zemljište od čak 133 vlasnika iz četiri sela. Riječ je o velikom broju malih poljoprivrednih površina pretežito staračkih domaćinstava, no ima i površina mlađih koji su odustali od poljoprivrede.

I ratar i vinar

- Imamo i oko četiri hektara vinograda, od bijelih sorata bijeli pinot, graševinu i suovignon, a od crnih merlot, cabernet i frankovku, za koju sam dobio zlatnu medalju i lani i ove godine u mađarskom Vilaniju, na što sam jako ponosan, a prije nekoliko dana dobio sam od osječke šećerane i zlatnu plaketu kao najveći i najbolji proizvođač šećerne repe - kaže Atila Sabo te na naš upit - je li on ratar ili vinar, kaže da je ratar koji proizvodi i vino, ali da bez pomoći i podrške supruge, inače medicinske sestre koja nije nikad radila u struci, kao uostalom ni on s diplomom ekonomije, ne bi mogao sve stići.

- Vinogradarstvo i vinarstvo te eventulano bavljenje agroturizmom planiram prepustiti kćerkama. Jedna studira poljoprivredu, a druga ekonomiju u Osijeku. U realizaciji investicija malo nas je zaustavila kriza - kaže Sabo i dodaje kako se inače iz dana u dan sve teže živi od poljoprivrede.

Spas u vinarstvu

- Prije dvije godine manje se u poljoprivredi radilo a više zaradilo, a sada je obrnuto, više radimo a manje imamo zbog odnosa cijena repromaterijala i otkupnih cijena proizvoda. Trenutačno je najdohodovnija i najsigurnija proizvodnja šećerne repe, zbog poznate cijene i sigurnog otkupa. Isplativ je i pivarski ječam, a ostalo baš i nije. Zato sam u obiteljski posao, više nego prije, uključio i vinarstvo, odnosno podrumarstvo. Ove smo godine prvi put proizveli veće količine vina, koje pretežito prodajemo u rinfuzi na kućnom pragu. Na proljeće planiramo vino buteljirati i izaći na tržište, jer je zarada znatno veća nego od prodaje “na kante” - kaže Sabo.

A kad prođe kriza, obitelj Sabo planira gradnju objekta za potrebe agroturizma, za koji će im, kako kažu, trebati od dva do tri milijuna kuna. Dio novca misle dobiti i iz EU fondova, a da bude što bolje informiran o tomu, Atila Sabo se kandidirao i za mjesto vijećnika u Skupštini Hrvatske poljoprivredne komore. Detalji o budućem objektu sa sobama za iznajmljivanje za sada su, kažu, tajna. Otkrivaju samo da bi to trebao biti jedinstven objekt s wellnessom, kupkama u vinu i slično, kakvog nema na ovim prostorima.

Autor: Zdenka RUPČIĆ

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor