• Pravi crljenak
  • 10.08.2021. 09:00
  • Splitsko-dalmatinska, Kaštel Kambelovac

Promocija pretka: Pravi i Zinfandel friendly crljenak kaštelanski

Ova je godina crljenka kaštelanskog, a promociju pretka slavnog američkog zinfandela kao i uvjete dobivanja oznake Zin friendly, pojasnio je Ivan Perišin.

Foto: Arhiva Perišin/M.Petković
  • 184
  • 736
  • 0

Dvanaest udruženih prozvođača kaštelanskog crljenka, pretka svjetski poznatog američkog zinfandela te srodnika talijanskog primitiva, dobilo je oznaku visoke kvalitete javne ustanove RERA pod nazivom Pravi kaštelanski crljenak, a ugostiteljski objekti i vinoteke koje će nositi oznaku Zinfandel friendly morat će ispuniti čak 22 uvjeta, rečeno je na predstavljanju EU projekta vrijednog 1,82 milijuna eura na Wine enogastro eventu u Zagrebu.

"Ljubitelji, štovatelji i promotori kaštelanskog crljenka dobit će i posebnu zinfrendly karticu vrijednosti na godinu dana u svojim ugostiteljskim objektima ili vinotekama, koje između ostalog moraju imati najmanje pet vrsta vina sorte crljenak", kazao nam je Ivan Perišin iz Kaštel Kambelovca, koji drži da je možda i malo kasno za veliku promociju, nakon što je prošlo 20 godina otkad se analizom DNK pokazalo da je zinfandel identičan sorti kaštelanskog crljenka, koji se proizvodi kod nas od Zadra do Makarske.

OPG-u Perišin Suncokret ruralnog turizma

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju kaštelansko vinogorje na padinama Kozjaka gdje se radi o specifičnim i otežanim uvjetima uzgoja zbog strmina i gdje još uvijek konja za oranje vinograda dopremaju na teren u prikolici, ne može se na jednom položaju posaditi 10.000 trsova. Perišini tako imaju 8.000 loza na 400 metara nadmorske visine na tri lokacije crljenka, maraštine i pošipa, a tu je i 200 stabala oblice za 800 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Ivan, koji je završio poljoprivrednu školu, drži da količine nisu bitne za kvalitetu bilo vina ili maslinovog ulja, što je ove godine povrdilo i priznanje Suncokreta ruralnog turizma Hrvatske. Naime, vinogradi i vina OPG-a Perišin, dobili su posebno priznanje za 2020. godinu u kategoriji vinski turizam i to za promidžbu ovog turizma i očuvanje autohtonih sorti u vinarstvu. 

Vina 12 udruženih vinara na promociji u Zagrebu

Radi se o obiteljskoj tradiciji, koja je bila nakratko prekinuta, dok je nije obnovio Ivanov otac Vlado prije gotovo 20  godina. Nije, kaže, bilo lako jer su morali krenuti od nule, pa je danas zadovoljstvo dobivenim nagradama tim veće. Čuli smo da je Ivan u polje s ocem išao u rano jutro, odmah nakon svitanja po ljeti još dok je bio dijete, jer zemlja, a posebno vinograd, vraća samo ono što joj i koliko daješ. Uz tri navedene sorte prave i opolo, odnosno rose od crljenka. Vino i ulje najviše prodaju na kućnom pragu, na koje ove godine, nakon godinu dana zastoja zbog korone, opet navraća sve više turista.

Slijepo kušanje i ispit za konobare o crljenku

Ivan ističe da u Kaštelima, a ima ih ukupno sedam kod Splita, turizam mjere po broju parkiranih auta, što znači da ako ima mjesta za parkiranje, a ono se ove godine sve teže nalazi, onda sezona nije dobra. Lani je, kaže, bilo dosta mjesta, odnosno prava pustinja. "Ova godina je već bolje i treba se nadati da će biti još bolje, ako nam se epidemiološka situacija ne pokvari do kraja ljeta", napominje Ivan, koji nađe vremena i za sport, a na čak dvije promocije u Zagreb je došao s mamom Blankom, koja se ne voli isticati. 

Radišna obitelj Perišin drži da ne treba u vinarstvu i maslinarstvu imati puste vagone jer je sada bolje imati malo, a kvalitetno vino i maslinovo ulje. Dakle, samo vrhunsko vino može dobiti znak Zinfandel friendly u ugostiteljskom objektu koji mora imati tradicionalna jela iz dalmatinskog podneblja, uz koji se poslužuje i najmanje tri vrste vina sorte crljenak. Nadalje, mora postojati mogućnost rastakanja vina, a ugostiteljska marža boce crljenka ne smije biti veća od 150 posto od  nabavne cijene. 

Osim toga, kako bi ugostiteljski objekt postao službeni ambasador brenda, njegovi zaposlenici, prije svega konobari, moraju prisustvovati prezentaciji o sorti, što uključuje i kratki ispit kao dokaz o znanju o povijesti crljenka i regiji iz koje dolazi, zajedno sa slijepom degustacijom, a sve u svrhu informiranja gostiju o načinu proizvodnje, procesu sadnje i uzgoju grožđa. "Usluga, kao i vino, mora biti vrhunska, samo tako možemo stvoriti dodanu vrijednost domaćih proizvoda na turističkom meniju", pojašnjava Ivan.

Kupaža crljenka s plavcem malim i dobričićem 

S druge strane, vinoteke, koje ovu oznaku moraju imati na vidljivom mjestu u objektu i na službenoj internet stranici, moraju imati mogućnost organiziranja degustacije crljenaka, te njihovi zaposlenici moraju također steći odgovarajuće znanje o ovoj sorti. 

Pogled na rivu u Kaštel Kambletovcu iz vinarije Perišin

Perišin ističe da im je udruživanje, posebno u špici turističke sezone kada nema slobodnog vremena za nužna putovanja na promocije, olakšalo prodaju vina, posebno na kontinentu.

"To znači da na promocije sada ide jedan vinar iz udruge, a ne više nas 12 jer svi smo mi mali prozvođači, bilo za nedostižne EU fondove ili skupe kredite, koje nismo ni dizali niti mislimo, već se držimo one 'pokri se koliko možeš'", opisuje.

Kaštelanski vinari složni: Dati crljenak za izradu dezinficijensa?! Nema šanse!

Ipak, sorta crljenak, uz uživanje u zasluženoj svjetskoj slavi svog poznatijeg američkog srodnika, ima svojih mana jer je zahtjevna za uzgoj, ranije dozrijeva, grožđe ima meku kožicu i sklona je bolestima. Uz to, na tržište crnih vina, koje se polako oporavlja, dolazi sa šoltanskog vinogorja, gdje ga ima 20 ha, miješan u kupaži s plavcem malim i dobričićem, još jednom autohtonom domaćom sortom, koja još čeka da bude ponovno otkrivena kao i pravi crljenak.


Fotoprilog


Tagovi

Kaštelanski crljenak Zinfandel friendly Ivan Perišin OPG Perišin ZIN friendly Crljenak


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sjeća li se tko ove ambalaže?