• Kaštelanski Crljenak
  • 27.11.2019. 15:00
  • Splitsko-dalmatinska, Kaštel Štafilić

Povratak dalmatinske skitnice, američki turisti uzimaju i po 10 sanduka crljenka

Američki gost je educiran. Oni znaju za povezanost između crljenka i zinfandela i vole radije reći crljenak premda lome jezik dok izgovore, kaže kaštelanski vinogradar Neven Vuina.

Foto: Ante Vidović
  • 366
  • 34
  • 0

Pravi je to svjetski putnik s tipičnom hrvatskom, u ovom slučaju dalmatinskom, pričom. Svoje korijene vuče iz Kaštela, odakle je pritisnut teškim uvjetima, u borbi za opstanak, bio prisiljen otići u bijeli svijet i tamo bio osuđen na uspjeh. Kaštelanski skitnica skrasio se na obalama Tihog oceana u sunčanoj Kaliforniji gdje je stekao svjetsku slavu pod pseudonimom Zinfandel.

Naravno riječ je o kaštelanskom crljenku, sorti vinove loze koja se polako, ali sigurno vraća u rodna Kaštela i doživljava svoju novu renesansu.

Stara je to priča. Bolesti vinove loze mnoge su stanovnike Dalmacije dovele do ruba i natjerala ih da borbu nastave daleko od rodnog kraja. Igrom slučaja sličnu sudbinu doživljava i crljenak koji se sada vraća. Nije on nikada ni otišao, uvijek je bilo pojedinačnih trsova vinove loze, ali sve je to bilo samozatajno. Pravi bum je nastao kada su Amerikanci otkrili korijene kalifornijskog zinfandela.

Američki zinfandel potomak je našeg crljenka 

"Amerikanci su već dugo fascinirani s nama. Oni su između ostalog napravili analizu i dokazali da je zinfandel crljenak. Kada je to objavljeno, bio je to dan kada je Hrvatska bila najvažnija vinska zemlja u svijetu. Baš zbog ove marketinške priče crljenak treba saditi, ali treba paziti na poziciju. Ova sorta ne voli presiromašna tla, kao što voli na primjer plavac mali. Poželjno je da je vinograd malo zaklonjen od sunca. Kao dobrim su se pokazale sjeverne padine na Braču", kaže enolog i profesor sa Sveučilišta u Splitu prof. dr.sc. Leo Gracin.

Među brojnim vinogradarima koji su prigrlili povratnika jest i Neven Vuina iz Kaštel Štafilića, čija obitelj vodi vinariju. U svojim vinogradima ima 10.000 čokota vinske loze među kojima crljenku ima svoje zasluženo mjesto. Vinar Vuina nam otkriva kako američki turisti reagiraju na činjenicu da je njihov zinfandel zapravo potomak našeg crljenka.

Američki turisti ciljano dolaze po crljenak

"Američki gost je educiran. Oni znaju za povezanost između crljenka i zinfandela i vole radije reći crljenak nego zinfandel, premda lome jezik dok izgovore. Njima je to jako interesantno. Svako ljeto nam ciljano dolaze turisti iz cijelog SAD-a, pogotovo Kalifornije, koji traže crljenak", kaže Vuina pa dodaje:

"Uopće ne uspoređuju koji je bolji. To i nije za usporedbu jer istini za volju - njihov je. Imaju starije vinograde. Prvi vinograd crljenka je kod nas posađen, mislim, 2006. godine. U svakom slučaju, oni su oduševljeni našim vinom i rado ga kupuju. Avionski gosti kupe bocu do dvije, a gosti s kruzera znaju uzeti i do 10 sanduka."

Rekli bismo, dobra hrvatska priča i najbolji mogući način izvoza proizvoda hrvatskog sela – na kućnim vratima. Šteta je ne iskoristiti šansu koju pružaju razvijeni turizam i poznata sorta koja se temelji na hrvatskoj izvornoj kvaliteti.


Tagovi

Crljenak Zinfandel Vino Neven Vuina prof.dr.sc. Leo Gracin


Autor

Ante Vidović

Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi