Proljetna obrada zemljišta u vinogradu

Postoje tri tipa radova koji se obavljaju tijekom proljeća u vinogradu. To su odgrtanje vinograda, proljetna dublja obrada i plitka obrada zemljišta.  Sanja Čokojević, dipl.ing. voćarstva i vinogradarstva, predstavlja svaki ponaosob.

Odgrtanje vinograda

Odgrtanje se obično obavlja u ožujku, kada je zemlja prosušena. Ne može se obaviti samo plugovima, pa je potrebno i ručno odgrtanje, zbog čega mnogi ovo izbjegavaju. Potrebno je voditi računa da se razgrće u vrijeme kada više ne postoji opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Poslije razgrtanja se uklanjaju korjenčići iz plemke do ispod spojnog mjesta.

Proljetna dublja obrada

Drugi tip se obavlja nakon završene rezidbe, vezivanja lukova, iznošenja loze i popravka naslona.  Zemljište se provjetrava, postaje rastresitije, a samim tim i sposobnije za nakupljanje vlage od proljetnih padalina. Na ovaj način se uništavaju korovi u zemljištu. Tamo gdje je manja količina padalina, ne treba prevrtati zemljišni sloj koji se obrađuje, kako se ne bi gubilo mnogo vlage. U takvim područjima je najbolje proljetnu obradu obaviti kultivatorima s kopljastim motičicama na dubini od oko 15 cm.

Plitka obrada zemljišta

Ova obrada se zove još i proljetno-ljetna ili prašenje vinograda, a obavljamo je u periodu vegetacije, od svibnja nadalje. Površinski sloj zemlje održava u rastresitom stanju i uništavaju se korovi. Pri ovoj obradi se obavlja i proljetna prihrana vinove loze dušičnim mineralnim gnojivima. Plitka obrada se češće obavlja na zemljištima koja su sklona stvaranju pokorice.

Krajevi skloni suši trebali bi češće obavljati ovu mjeru, jer se tako čuva vlaga iz zemljišta. Ako je jača suša i veća pojava korova, broj izvođenja je veći (do 10 puta), a najmanje tri puta:

• prije cvjetanja na dubini od 10 cm
• na dubini od 7 cm
• na dubini od 5 m

"Prašenje u nekim fenofazama može biti štetno za lozu: kada se  obavlja u vrijeme cvjetanja loze, ono doprinosi hlađenju zemljišta, čime se umanjuje funkcioniranje korijena, što može pogoršati uvjete za oplodnju cvjetova, odnosno moguća je pojava u prohladnim godinama. Ako se  izvodi pri visokim dnevnim temperaturama, posebno ako se prašenje obavlja mehanizirano, veliki broj čestica suhe zemlje odlijeće i povrjeđuje kutikulu na nježnim dijelovima stabla, lišća, a posebno bobica. Na ovako povrijeđenim mjestima dolazi do pojave ožegotina", objašnjava Čokojević.