• Petrokemija
  • 05.03.2015. 16:30

Proljetna gnojidba voćnjaka i vinograda

Proljetnom gnojidbom osiguravamo sva hranjiva potrebna za novo vegetacijsko razdoblje. Ukoliko u jesen nije obavljena gnojidba s visoko koncentriranim gnojivom poput NPK 7-20-30, gnojidba s navedenim gnojivom može se obaviti sada u količini od 350-600 kg/ha, ovisno o kemijskoj analizi tla.

Proljetna gnojidba voćnjaka i vinograda
Foto: Gemini 2.5 Flash

Prihranu voćaka i vinograda s dušičnim gnojivom obavljamo uglavnom Ureom ili KAN-om ili NPK gnojivom s naglašenim sadržajem dušika poput NPK 20-10-10. Urea predstavlja visoko koncentrirano dušično gnojivo koje sadrži 46 % dušika u amidnom obliku, a koje se pod povoljnim uvjetima u tlu lako razgrađuje u amonijski i nitratni oblik.

Stoga se Urea preporuča dodavati kada temperatura tla dostigne 10 °C. KAN predstavlja dušično gnojivo, amonijev nitrat kojemu je radi poboljšanja fizičkih osobina dodan mljeveni dolomit. Sadrži 27 % dušika od čega je polovica u amonijskom, a pola u nitratnom obliku. KAN se proizvodi kao granulirani i kao prilirani. Preporučljivo je ukupnu godišnju količinu dušičnih gnojiva podijeliti na više obroka kako bi se učinkovito iskoristio dušik od strane korijena voćke i spriječili veći gubici dušika.

Prva i druga prihrana dušičnim gnojivom

Za trajne nasade u rodu preporuča se 100-120 kg dušika na hektar (10-12 kg N/1000 m2 ili 10-12 g/m2) s tim da prvi obrok ne prelazi 80 kg dušika po hektaru. Prvu prihranu voćaka i vinograda možemo obaviti sa 150-160 kg/ha (15-16 kg/1000 m2 ili 15-16 g/m2) Uree ili 300-400 kg/ha (30-40 kg/1000 m2 ili 30-40 g/m2) NPK 20-10-10. Ukoliko se gnoji zasebno, po trsu se dodaje 20-30 grama Uree ili 60-80 grama NPK 20-10-10.

Drugu prihranu dušičnim gnojivom obavljamo krajem travnja ili početkom svibnja putem KAN-a, sa 100-150 kg/ha (10-15 kg/1000 m2 ili 10-15 g/m2). Po trsu se u drugoj prihrani gnoji sa 20-30 grama KAN-a. Prihrana putem tekućih mineralnih gnojiva neophodna je kada se dodaju neophodna hranjiva u osjetljivom razvojnom periodu. Stoga, za voćare prvo folijarno prskanje počinje s mikrohranjivom bor, koji prvi puta primjenjujemo prije cvatnje putem 1 % otopine Fertine B.

Na taj način opskrbljuje se cvijet borom i omogućuje bolja oplodnja i zametanje plodova. Vinogradi se mogu početi prihranjivati s 2 % Fertinom G kada izboji vinove loze dosegnu 35-40 cm.

Tekuća mineralna gnojiva

Tijekom aktivne vegetacije višegodišnjih nasada (voćnjaci, vinogradi, maslinici) hranjiva se dodaju tekućim mineralnim gnojivima Fertinom V, Fertinom G, Fertinom Ca, Fertinom Fe, Fertinom R. Fertina V u svom sastavu sadrži 4 % dušika, 7 % fosfora, 9 % kalija, 0,2 % bora te bakar, željezo, mangan i cink u helatnom obliku. Hranjiva iz Fertine V utječu na povećanje topive suhe tvari, kiselina (mandarinka), šećera (voće) te ulja u plodovima (maslina). Isto tako Fertina V doprinosi kakvoći i veličini ploda. Kako bi se očuvao plod te postigao pravovaljanu veličinu, neophodno je tijekom intenzivnog rasta prskati s 2 % Fertinom V, svakih 10-14 dana.

Prskanje kalcijem odnosno Fertinom Ca, omogućuje se čvrsta struktura mesa, što se odražava pozitivno na skladištenje i čuvanje, kao i usporavanje starenja te jačanje otpornosti na štetne oksidacijske procese fenolnih spojeva. Time se suzbijaju neparazitske fiziološke bolesti ploda na stablu i u skladištu poput gorkih i lenticelarnih pjega, staklavosti te propadanja mesa ploda.

Miješaju se s većinom zaštitnih sredstava, osim bakrenih!

Fertina G namijenjena je prihrani vinove loze tijekom vegetacije, a sadrži 8 % dušika, 7 % kalija, 2 % magnezija uz mikro hranjiva bor i željezo. Primjenjuje se svakih 10-14 dana. Na karbonatnim tlima često se javlja žućenje lišća (kloroza), kao rezultat čvrstog vezanja mikrohranjiva bora, željeza, cinka i mangana u tlu.

Njihovo dodavanje osim Fertinom V i Fertinom G obavlja se prskanjem otopinama željeza putem Fertine Fe, otopinama cinka putem Fertine R te otopinom bora kao što je već spomenuto - Fertinom B. Fertina Fe sadrži 6 % željeza, a Fertina R sadrži 3 % cinka. Fertina Fe primjenjuje se zasebno u 0,1-0,2 % koncentraciji (100-200 ml Fertine Fe/100 litara vode) dok se Fertina R primjenjuje u 2 % otopini.

Bitno je napomenuti da se Fertina V, Fertina B, i Fertina R vrlo uspješno miješaju s većinom zaštitnih sredstava, osim bakrenih. Redovitom gnojidbom i prihranjivanjem osigurava se nesmetan rast i razvoj voćaka i vinove loze uz jamstvo sigurnog i kvalitetnog prinosa.


Partner

Petrokemija d.d. tvornica gnojiva

Petrokemija d.d. tvornica gnojiva

Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo