• Proizvodnja vina
  • 28.09.2020. 18:00

Proizvodnja vina u 2019. je pala: Tko su najveći proizvođači, a tko potrošači?

U 2019. međunarodnom trgovinom dominiraju uglavnom tri europske zemlje, a to su Italija, Španjolska i Francuska. Zajedno su izvezle 57,1 milijuna hektolitara, što je 54% svjetskog tržišta. Najveći potrošač nije u Europi.

Foto: Maja Celing Celić
  • 208
  • 14
  • 0

Svjetska proizvodnja vina pala je u 2019. godini na 260 milijuna hektolitara, što je smanjenje od 35 mil. hl (11,5%) u odnosu na rekordnu 2018. godinu, podaci su to koje je u svojoj publikaciji iznijela Međunarodna organizacija za vinograde i vina (OIV).

Na prvom se mjestu nalazi Italija s proizvodnjom od 47,5 milijuna hektolitara, zatim Francuska s 42,1, a na trećem je Španjolska s 33,5 mil. hl. Te tri zemlje zajedno čine čak 48% svjetske proizvodnje, a također su zabilježile blagi pad te godine. 

Decanter 2020: Hrvatska vina osvojila tri platine i 11 zlata 

Osim njih, manju proizvodnju imale su i Mađarska (-34%), Njemačka (-12%), Austrija (-10%), Grčka (-8%) te Rumunjska (-4%). Jedina zemlja Europske unije koja je u 2019. godini zabilježila porast proizvodnje ovoga pića je Portugal sa 6,7 milijuna hektolitara, što je 10% više u odnosu na 2018. 

Statistika pokazuje negativne podatke i izvan Europe. Tako je u Kini u 2019. proizvedeno 8,3 mil. hl (pad od 10%). 

Najveći potrošač SAD

U 2019. međunarodnom trgovinom dominiraju uglavnom tri europske zemlje, a to su Italija, Španjolska i Francuska. Zajedno su izvezle 57,1 mil. hl, što je 54% svjetskog tržišta. 

S druge strane, najveće uvoznice prošle godine bile su Njemačka, Velika Britanija i Sjedinjene Države koje su zajedno uvezle 40,4 mil. hl. Udio ove tri zemlje čini 39% ukupne vrijednosti svjetskog uvoza, navode Agronovinite.

Francuska za ovu godinu prognozira veću proizvodnju vina

Nakon blagog pada svjetske potrošnje vina zabilježenog u 2018. godini, u 2019. ona je bila nešto veća i procjenjuje se na 244 milijuna hl , što predstavlja povećanje od 0,1% . 

Od 2011. kao najveći potrošač ovog pića slovi SAD, s potrošnjom od 33 mil. hl u razdoblju od 2014.- 2018. Na drugom se mjestu nalazi Francuska s 26,8, a na trećem Italija s 22,4 mil. hl. Iza njih su Njemačka, Kina i Velika Britanija. OIV lista pokazuje kako su Hrvatska i Srbija imale istu potrošnju od 1,1 milijuna hektolitara. 

Najskuplje vino ima Francuska

Kada govorimo o cijeni, prema podacima wine-searcher, na prva tri mjesta nalaze se francuska vina. Najveću prosječnu cijenu ima Domaine de la Romanee-Conti Romanee s vrtoglavih 20.172 dolara (preko 131.118 kuna). Na drugom je mjestu Domaine Leroy Musigny Grand Cru s 19.020 dolara (123.630 kuna), a na trećem Henri Jayer Cros Parantoux 15.012 dolara (97.578 kuna). Sva tri vina su pinot noir i dolaze iz Burgundije. 

Nestat će polovica svjetskih vinograda?

Od bijelih najveću prosječnu cijenu ima njemačko desertno vino Egon Muller Scharzhofberger Riesling Trockenbeerenauslese 14.941 dolara tj. 97.116,50 kuna. Odmah iza njega su dva francuska chardonaya, Domaine Leflaive Montrachet Grand Cru s cijenom od 10.940 dolara (71.110 kuna) te Domaine de la Romanee-Conti Montrachet Grand Cru s cijenom od 8.095 dolara (52.617, 50 kn). 

Cijene alkoholnog pića najveće u Finskoj

Govorimo li o cijenama alkoholnih pića općenito, Eurostat je nedavno objavio podatke za zemlje članice Europske unije. 

Kada se usporede razine cijena u zemljama s prosječnim indeksom razine cijena u EU od 100, rezultati pokazuju da je u 2019. godini cijena alkoholnih pića (žestokog, vina i piva) bila najviša u Finskoj (s indeksom razine cijena 191), a slijede ju Irska (182) i Švedska (156).

Suprotno tome, najniže cijene zabilježene su u Rumunjskoj (s indeksom 76), Bugarskoj (79) i Mađarskoj (80). 


Tagovi

Vino Proizvodnja Potrošnja Uvoz Izvoz Francuska SAD Cijene


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Cijena prihvatljiva ili traži previše za bicikl?