Podizanje novog vinograda: Dobro pripremite tlo i lozne cijepove

Vinova loza je višegodišnja kultura i pri podizanju novog nasada pripremnim se radovima trebaju stvoriti najpovoljniji uvjeti za razvoj korijena i nadzemnih dijelova.

Najbolje je podizati vinograd na brežuljkastim terenima s južne, jugoistočne ili jugozapadne strane jer će tako loza dobiti potrebno sunce.

Može se saditi u jesen ili u proljeće. Sadnja u jesen preporučuje se u mediteranskom dijelu zemlju gdje prevladava blaga zima, dok se na kontinentalnom dijelu sadnja treba obaviti u proljeće, od kraja ožujka pa do kraja svibnja. 

Pripremni radovi - obrada tla

Vinogradi se često podižu na terenima gdje je prethodno bio posađen voćnjak, neki drugi vinograd ili šikara. Na takvim površinama najbitnije je prvo obaviti krčenje.

Kod starih vinograda često su raširene virusne bolesti, stoga se između krčenja starog i sadnje mladog tlo mora odmarati najmanje šest godina ili se mora obaviti dezinfekcija tla. 

Duboko oranje ili rigolanje jako je važno jer njime stvaramo povoljne uvjete za brži početni razvoj mladoga trsa. Za sadnju vinograda u proljeće, rigolanje se obavlja u kasnu jesen, do početka zime i jačih mrazova. Dubina oranja kreće se od 60 cm pa do 100 cm, sve ovisi o svojstvu tla, a obavlja se traktorima većih snaga od 90 do 150 KW.

Nestat će polovica svjetskih vinograda?

Osim rigolanja, vrlo je važno obaviti i meliorativnu gnojidbu. Cilj ove gnojidbe je obogatiti tlo u glavnoj zoni rasprostiranja korijena do nivoa dobre opskrbljenosti tla uz zalihu hraniva za rast i razvoj vinograda te postizanje redovitih i visokih prinosa.

Prije sadnje, kada se tlo dovoljno prosuši, potrebno je obaviti tanjuranje, a potom fino planiranje ravnjačom. Time su glavni pripremni radovi završeni.

Priprema loznih cijepova 

Sadnja vinove loze ne može se obaviti bez dobro pripremljenih loznih cijepova. Prvenstveno se koristi sadni materijal visoke kvalitete tj. cijep dobro razvijenog korjenova sustava, dobro sraslog spojnog mjesta te dobro sazrele plemke.

Spojno mjesto treba biti dobro sraslo, tako da se pritiskom palca plemka ne odvoji od podloge. Plemka treba biti dobro sazrela.

Odabir smjera i razmaka sadnje 

Smjer redova ovisi o konfiguraciji terena i ekološkim uvjetima položaja. Općenito se može reći da je u sjevernim krajevima povoljniji smjer redova sjever - jug radi bolje osvijetljenosti, a u južnim krajevima, gdje je veći broj sunčanih sati, smjer redova nije tako bitan.

U krajevima s jačim vjetrovima preporučuje se sadnja vjetrozaštitnih pojaseva.

Bolesti vinove loze: Prepoznajte simptome i obavite zaštitu na vrijeme

Razmak sadnje ovisi o mehanizaciji za obradu, o uzgojnom obliku i o nagibu terena. Za male traktore razmaci se kreću od 1,2 do 2,2 m između redova, ovisno o specifičnostima pojedinih vinogradarskih krajeva, te od 0,7 do 1,2 m unutar reda. Za veće traktore razmaci se kreću od 2,4 do 3,0 m između redova i od 0,9 do 1,0 m u redu.

Postavljanje kolja u vinogradu

Teren se najprije treba iskolčiti, a zatim se sadi. Iskolčavanjem određujemo razmak između redova i u samom redu. Koliko kvalitetno postavimo kolje budućeg vinograda, toliko ćemo kvalitetno imati ujednačene razmake. Za uzgojni oblik zavjese poželjno je da se prvo postave stupovi.

Sadnja

Prije sadnje loznim cijepovima treba prikratiti korijen do zdravog dijela i odstraniti ono korijenje koje je oštećeno. Cijepove je poželjno 24 sata prije sadnje namočiti u vodu.

Neposredno pred sadnju cijepove treba neko vrijeme držati u kaši napravljenoj od vode, zemlje i svježe kravlje balege u omjeru 1:1:1. Sadi se po lijepom, toplom i suhom vremenu.

Što raditi u vinogradu prve godine poslije sadnje?

Sadnja se može obaviti ručno - kopanjem jama, uz pomoć hidro uređaja, sadnjom u redove i strojem. Dubinu sadnje određuje visina spojnog mjesta, koje treba biti 5 - 10 cm iznad razine zemlje.

Njega vinograda

Iz pupova tek posađenog loznog cijepa kreću mladice. Najčešće kreće više mladica. Ostavlja se 1 do 2 mladice koje se vežu uz kolac špagom ili sličnim materijalom u obliku osmice i to čim mladica naraste oko 20 cm. Redovitom obradom tla uništavaju se korovi i pokorice, a u slučaju suše intervenira se zalijevanjem.

Sortimenti za sadnju

Ako sadite vinovu lozu za proizvodnju bijelog i crnog vina neke od sorata koje možete odabrati su Graševina bijela, Pinot bijeli, Pinot sivi, Rizling rajnski bijeli, Sauvignon bijeli, Chardonnay bijeli, Traminac crveni, Portugizac, Frankovka crna, Pinot crni, Merlot crni, crni Burgundac, Traminac mirisavi.

Za potrošnju grožđa u svježem stanju možete posaditi sortu Plemenka bijela i crvena, Kraljica vinograda, Julski muškat, Muškat Hamburg.