Od zapuštene zadruge do 500.000 trsova: U bračku "Stinu" ulažu još milijun eura

Prije nešto više od petnaest godina na Braču je pokrenuta vinska priča koja je danas postala jedan od najprepoznatljivijih dalmatinskih enoloških projekata. Brend "Stina", iza kojeg stoji tvrtka Jako Vino poduzetnika Jake Andabaka, uspio je spojiti tradiciju otočnog vinogradarstva s ozbiljnim ulaganjima i dugoročnom strategijom razvoja proizvodnje vina na Braču.

Sve je započelo u razdoblju kada je nekadašnja Prva dalmatinska vinarska zadruga u Bolu prolazila kroz ozbiljne poslovne izazove. Upravo tada, 2009. godine, ponuđeno je partnerstvo koje je kasnije postalo važna prekretnica za bračko vinogradarstvo. Iz tog projekta nastala je Stina, danas etablirani vinski brend koji je prepoznat i na domaćem i na međunarodnom tržištu.

Direktor tvrtki "Jako vino" i "Zlatni rat d.d." Petar Kusić (naslovna fotografija, op.ur.) podsjeća kako je osnovni cilj bio obnoviti vinograde, pokrenuti nove nasade i osigurati stabilan otkup grožđa lokalnim vinogradarima.

Autohtone dalmatinske sorte zastupljene s 90 posto

"Već godinu nakon pokretanja projekta iz podruma su izašla prva vina, dok su ozbiljnije sadnje trajale od 2010. do 2013. godine", ističe Kusić, smatrajući važnim spomenuti i 2008. godinu kada je od Hrvatskih šuma na pedeset godina dobiveno zemljište koje je danas ključna baza proizvodnje Stine. Taj je potez omogućio stvaranje ozbiljnih vinogradarskih kapaciteta i sigurnu sirovinsku osnovu za budućnost vinarije.

Danas Stina obrađuje oko 60 hektara vinograda s gotovo pola milijuna trsova. Fokus proizvodnje stavljen je na autohtone dalmatinske sorte koje čine više od 90 posto ukupne proizvodnje. Najzastupljeniji su pošip, plavac mali i vugava, dok su međunarodne sorte poput chardonnaya, merlota, cabernet sauvignona i shiraza prisutne u manjem obujmu.

Najveći vinograd nalazi se na području Grabice kod Gornjeg Humca, gdje dominiraju bijele sorte, dok je jedan od najzahtjevnijih i najposebnijih položaja smješten u Murvici na strmim južnim padinama otoka. Upravo ondje raste plavac mali od kojeg nastaju neka od najpoznatijih vina ove vinarije.

"Murvica je iznimno zahtjevan teren za obradu. Velik dio posla obavlja se ručno, a pristup mehanizaciji vrlo je ograničen. No upravo takvi položaji daju posebnu kvalitetu i karakter vinima", naglašava Kusić, izdvajajući vinograd Stipančić kao jedan od ključnih u cijelom projektu.

40 tona otkupljenog grožđa

Ipak važan dio proizvodnje i dalje dolazi od lokalnih kooperanata. Tvrtka surađuje s više vinogradara s područja Brača, osobito iz Murvice, od kojih otkupljuje grožđe. Nekada su otkupljivali više od stotinu tona godišnje, dok se danas ta količina kreće oko četrdeset tona. Ukupna godišnja proizvodnja iznosi približno 250 tisuća boca. Oko 70 posto vina dolazi iz vlastitih vinograda, dok ostatak čine kooperantski nasadi i partnerska proizvodnja.

Kusić ističe i važnost logističkog centra u Selcima gdje se nalaze punionica i skladišni kapaciteti koji omogućuju učinkovitiju distribuciju i daljnji razvoj poslovanja.

Stina danas zapošljava između 35 i 40 stalnih djelatnika, a tijekom turističke i vinogradarske sezone angažira dodatnu radnu snagu. U tvrtki naglašavaju kako žele zadržati što više domaćih zaposlenika jer posao u vinogradima više nije ograničen samo na nekoliko mjeseci godišnje.

"Zbog klimatskih promjena radovi u vinogradu traju gotovo cijele godine. Nakon završetka prerade odmah kreće rezidba i priprema za novu sezonu", pojašnjava Kusić.

Vina poput Pošipa Stina, Plavca Stina i premium etikete Plavac Stipančić posljednjih godina osvajaju priznanja na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Upravo autohtone sorte predstavljaju temelj identiteta vinarije, uz kombinaciju moderne tehnologije i dalmatinske tradicije.

"Nikada nam cilj nije bio masovna proizvodnja pod svaku cijenu. Prioritet nam je stabilna kvaliteta i prepoznatljivost proizvoda", kažee naglašavajući da se više od 80 posto proizvodnje prodaje na hrvatskom tržištu, dok ostatak završava na izvoznim tržištima među kojima se posebno izdvajaju Kanada, Njemačka i Švicarska. Vina se plasiraju u restorane i hotele višeg segmenta, a sve važniji dio razvoja predstavlja i vinski turizam.

Plan je povećati proizvodnju na 300.000 boca godišnje

U tijeku je i novi investicijski ciklus vrijedan oko milijun eura. Ulaganja uključuju modernizaciju proizvodnje, proširenje kapaciteta prerade, dodatna ulaganja u navodnjavanje te rekonstrukciju dijela vinograda kako bi se proizvodnja prilagodila novim klimatskim uvjetima. Plan je, kažu, povećati proizvodnju na oko 300 tisuća boca godišnje, ali bez odustajanja od kvalitativnih standarda po kojima je Stina postala prepoznatljiva.

Jedan od značajnijih projekata odnosi se i na obnovu samostana Stipančić koji bi u budućnosti trebao postati središte vinske i turističke ponude brenda. Planirano je povezivanje vina, gastronomije i kulturne baštine Brača kroz novi enogastronomski koncept.

Posljednjih godina važnu ulogu u razvoju kompanije ima i Ivana Andabak, kćerka Jake Andabaka, koja se aktivnije uključila u poslovanje prije nekoliko godina. Danas vodi strateški razvoj s fokusom na održiv rast, ulaganja u kvalitetu i jačanje međunarodne prisutnosti brenda.

Klimatske promjene i navodnjavanje

"Najveći izazov svakako su klimatske promjene. Pokušavamo se prilagoditi kroz sustave navodnjavanja i dodatna ulaganja u vinograde. Logistika i tržište zahtijevaju dobru organizaciju, ali na to možemo utjecati kvalitetnim radom", kaže Ivana Andabak dodajući kako je cilj Stine promovirati autohtone dalmatinske sorte i kroz vino predstaviti priču o Braču, njegovoj tradiciji i identitetu. Iako relativno mala boutique vinarija, Stina posljednjih godina kontinuirano povećava izvoz i prisutnost na stranim tržištima, nastojeći pronaći svoju nišu među zahtjevnijim ljubiteljima vina.

Dušik, klima i berba: Prof. dr. sc. Marko Karoglan otkriva kako do boljeg grožđa i vina

"Od početka smo fokusirani na kvalitetu i kontinuitet. Jednako važan je i identitet brenda koji mora odražavati autentičnost, podrijetlo i visoke standarde", zaključuje Andabak, tim više što u budućnosti planiraju dodatno razvijati vinograde, ulagati u autohtone sorte te nastaviti povezivati vino s turističkom i kulturnom ponudom otoka. Značajno mjesto u toj priči imaju položaji oko samostana Stipančić i vinogradi iz Murvice, koje žele dodatno približiti posjetiteljima i vinskim turistima.

Stoga Stina tako svoju budućnost ne gradi isključivo na količinama proizvodnje, već na povezivanju vina, lokalne zajednice i bračke tradicije, uz jasnu ambiciju da ostane jedan od vodećih vinskih brendova Dalmacije.