Od vina i maslinovog ulja može se živjeti

U istarskom selu Brajki nedaleko od Krasice vinogradar i maslinar Ecio Činić Gambaletto bavi se proizvodnjom vina i maslinova ulja. Posao je naslijedio od roditelja koji su se bavili poljodjelstvom. Već od 1996. počeli su na svom obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu obnavljati stare maslinike, pa sada ima 2000 stabala starih i mladih maslina. Iste godine krenuli su i s nasadima vinograda, oko šest hektara, gdje uzgajaju autohtone sorte malvazije i muškata bijelog i crnog merlota i terana.

»Trenutno živimo od vinogradarstva«, kaže Činić Gambaletto. Potonji je nadimak njegove obitelji koji nose i vina iz njihovih podruma.

Vinogradarstvo je zahtjevna djelatnost, a napraviti dobro vino je prava umjetnost, kažu Činićevi. Osim rada u vinogradu, niz drugih poslova čeka vinogradara, od tehnologije proizvodnje do skladištenja i prodaje vina. Samo je godina dana poljodjelskih radova, isto toliko podrumarenja, ali i pohrane vina u hrastovim i bagremovim bačvama. Godišnje u toj obitelji proizvedu 300 hektolitara vinske kapljice. Uskoro im predstoji rezidba vinove loze, vezivanje, obrada tla (zimsko oranje), gnojidba stajskim gnojem. Rezidba i vezivanje trsja traje od prosinca do konca ožujka, a posao ovisi o vremenskim neprilikama.

Kada vegetacija počne bujati, počinje se i sa zaštitom loze, i to svaka dva tjedna. Plijevljenje i čišćenje zaperaka i lišća u navratima se obavlja kada vegetacija dosegne pola metra. Posao ovisi o sorti grožđa, ali i vremenu jer sve sorte ne rastu istodobno. Crne počinju prije, kaže mladi vinar, dodajući da ima i autohtone sorte maslina: crnicu, bjelicu, bužu i karboneru.
»Maslinici kao i vinogradi su mi podno kuće, pa je lakše raditi jer je zemlja u Istri rasparcelirana«, ističe Činić.

Ustrojem vinove loze i maslinika želio je zatvoriti krug proizvodnje, jer se od jedne kulture nije lako o(b)državati. Da bi se moglo živjeti od maslinarstva, treba imati do 2500 stabala punog roda. Nakon sadnje maslina do pravog uroda treba čekati i 12 godina. Puni urod, kaže Činić, značio bi dobivene tri litre ulja po stablu, odnosno 25 kilograma maslina po drvetu, što je već neko vrijeme svjetski trend, ali kod novih nasada maslina.

Nekadašnje su stare sorte bile izdašnije, više i razgranatije. Što je maslina veća daje bolju kilažu, kaže Činić, dodajući da je cijela obitelj uključena u rad na imanju.
Lani su proizveli više od tone ulja. Distribuiraju ga po Istri, ali i Italiji. Združenom proizvodnjom vina i maslinova ulja može se živjeti jer je u vinarstvu jaka konkurencija, kaže mladi poljoprivrednik. Preporučuje mladim ljudima, bez obzira na globalnu krizu, da nekako dođu do zemlje i krenu u sličan posao u kojem se neće obogatiti, ali će normalno živjeti.

Poljodjelstvo nije lako jer u njega treba investirati ponajprije u strojeve (traktori), alate za branje maslina, opremu podruma, inoks bačve, kušaonice za prezentaciju ulja. Potonja je važna jer se u njoj primaju oni koji dođu po maslinovo ulje. Istodobno slušaju kratke priče o OPG-u i proizvodnji tekućeg zlata, a uz to im serviraju domaći sir, kruh i vino.

Autor: Snježana Rajačić