Od "Paške žutice" do vrhunskog vina

Na otoku Pagu od davnine se proizvodilo bijelo vino od nekoliko sorata (Trbljan, Višan (Maraština), Topol), koje je zbog svojih svojstava dobilo ime «Paška žutica». Glavna sorta za proizvodnju žutice bila je Gegić (Debeljan, Gegić, Paška, Paškinja) nosilac sortimenta na otoku, ranije znatno više proširen od svih ostalih bijelih sorata. Naime u Beču je dokazano da je Gegić autohtona sorta koja se uzgaja samo na Pagu i bližoj okolici, te da genetski nije istovjetna niti jednoj poznatoj sorti («Dalmatinska ampelografija» iz 1949 god., Stjepan Bulić)

Botaničke karakteristike sorte Gegić:

Gegić je sorta srednje bujnosti vegetacije. Razvija čvrsti čokot. Vršak mladice je vunast, žuto zelen, sasvim malo zavinut. Jednogodišnja rozgva je srednje jaka, srednje dugih internodija, crveno-smeđe boje sa tamnijim smeđim uzdužnim prugama. List je srednji, okruglast, cijeli ili trodijelan, vrlo rijetko peterodijelan. Gornji sinusi su najčešće zatvoreni ili plitki. Plojka je debela, kožasta, naborana. Lice je golo, tamno zelene boje, a naličje je prstenasto, sivo-bijelo, često dlakavo u nakupinama. Peteljka lista je kratka ili srednje duga, dosta debela, obrasla rjeđim dlačicama. Cvijet je hermafroditan. Grozd je srednji ili velik, piramidalan, širok, zbijen, ako je oplodnja bila dobra ili rastresit uz slabiju oplodnju. Dužina grozda varira od 10-20 cm. Težina grozda varira također ovisno o oplodnji u granicama od približno 120-600 g. Pojedini grozdovi mogu postići težinu i do 1000 g. pa i više. Prosječna težina grozdova u godinama normalne oplodnje je oko 250 g.

Gegić dozrijeva u trećoj epohi druge polovice rujna.

Iako zbog neredovite rodnosti, osipanja u cvatnji i slabe otpornosti na pepelnicu njena zastupljenost je još uvijek prisutna.

Spas od njezina nestanka pronašla su dva poznata vinara na otoku Pagu, Denis Rako i Boris Šuljić - Boškinac. Denis Rako je zaslužan što je Gegiću zaštićeno i geografsko porijeklo.

Iako je teško povjerovati, s obzirom na prošlost i karakteristike sorte, danas se od Gegića može proizvesti vrhunsko vino. Trebalo je dugo raditi, proučavati i eksperimentirati od samog uzgoja i reza u vinogradu pa do onog također bitnog u podrumu.

U vinariji Boškinac 2007. i 2008. godine proizvodi se Gegić grand cru - vrhunsko vino.

Boris Šuljić vlasnik vinarije «Boškinac» u svom je vinogradu odvojio table gdje je dugotrajnim praćenjem uspio postići najbolje od Gegića. Uz poseban rez, minimalan urod po trsu te minimalnu maceraciju grožđa proizveo je Gegić grand cru- vrhunsko vino.

Gegić grand cru - vrhunsko vino proizvedeno je «sur lie» tehnologijom. Ova tehnologija primjerena je za bijela vina najviše kakvoće i danas je ne može zamijeniti niti jedna druga tehnologija. Podrazumijeva protjecanje alkoholne fermentacije mošta u pravilu u novim ba rikiranim bačvicama i po njenu završetku višemjesečno miješanje vina s kvascem. Tijekom dozrijevanja kvasac «hrani» vino dajući mu aromu, strukturu, punoću, duljinu okusa i kompleksnost. Vina proizvedena «sur lie» tehnologijom su otpornija na oksidativne promijene, jer dokazano reduktivno djelovanje kvasaca očituje se prvenstveno u stabilnosti boje sur lie vina.

Prvi puta u Hrvatskoj u vinariji Boškinac primijenjena je ova sve popularnija tehnologija u proizvodnji vina Gegić.

Gegić grand cru ima odličan, bogat i vrlo privlačan miris. Iz obilja aroma na početku se izdvajaju note vanilije i maslaca iza kojih slijedi lijepa voćnost. Okus je jako dobar, pun i snažan. Pikantnost dolazi do izražaja na samom početku ponajviše zahvaljujući sprezi alkohola i tonova iz drva, a odmah po tom slijedi izrazita slasnost i punoća kao posljedica bogata ekstrakta i idealno zrela grožđa. Gegić grand cru je masno i puno, a opet skladno i fino vino.

Autor: Nikolina Paleka, dipl. ing. agr.