Obavijest vinogradarima

Prije 13 dana upućena je preporuka o četvrtoj zaštiti vinograda nakon cvatnje, a zbog ovogodišnjih specifičnih meteoroloških uvjeta već upućujemo preporuku za peto usmjereno tretiranje vinograda nakon cvatnje.

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura većih od 10ºC mjereno na lokalitetu Orehovčak u Železnoj Gori od početka mjeseca travnja do dana 24. srpnja sumirano je 770ºC, što je manje nego u istom razdoblju prethodne tri sezone, ali je ipak započelo dozrijevanje grožđa ranijih epoha dozrijevanja (to je primjerice bilo vidljivo već 25. srpnja na vinskoj sorti pinot sivi lokalitet Trnovčak- promjenom boje kožice boba ili "šara").

Od posljednje smo upute za zaštitu vinograda zabilježili vrlo promjenljivo vremensko razdoblje. Najprije su u danima od 16.-20. srpnja zabilježeni vrlo vrući i sparni dani s najvišim dnevnim temperaturama izmjerenim na lokalitetu Trnovčak (općina Štrigova, mjerni uređaj "iMetos" u vinskoj sorti rajnski rizling) u rasponu od +29,7°C do +31,8°C. Naknadno smo tijekom 6 kišnih dana ukupno izmjerili 32,2 mm padalina, vlaženje lišća u zoni grožđa je u istom razdoblju iznosilo 3.640 minuta. Vlažnost zraka je pritom vrlo visoka i najčešće je njena prosječna dnevna vrijednost u spomenutom razdoblju bila između 80 i 100 %.

U takvim smo uvjetima zabilježili vrlo povoljne uvjete za razvoj tri najopasnije bolesti vinove loze: pepelnice (Erysiphe necator), plamenjače (Plasmopara viticola) i rane pojave sive plijesni (Botrytis cinerea). U poljskom mikro-pokusu Savjetodavne službe iz Čakovca na lokalitetu Vučetinec (vinskoj sorti moslavac bijeli ili šipon) tijekom jučerašnjeg je dana od pepelnice bilo uništeno gotovo 100 % netretiranog grožđa, a od kasne plamenjače je zaraza netretiranog grožđa u posljednjih 13 dana udvostručena, te je zbog oborina zabilježenih između 8.-11. srpnja sa prosječnih 30 % porasla na 60-65 %.

Ranija pojava sive plijesni (Botrytis) (tzv. "zelena plijesan") je primijećena već dana 17. srpnja na vinskoj sorti rajnski rizling kao posljedica nekroze peteljkovine. Također, jača pojava ove bolesti je moguća u vinogradima gdje nije kvalitetno suzbijanja druga generacija pepeljastog grožđanog moljca u dva preporučena termina: krajem mjeseca lipnja i 12-14 dana nakon toga - najkasnije u prvom tjednu ili početkom druge dekade mjeseca srpnja. Leptiri grožđanih moljaca (Lobesia botrana) drugog ili ljetnog pokoljenja su na praćenim lokalitetima (Orehovčak, Sv.Urban, Trnovčak) bili "aktivni" u razdoblju od 21. lipnja do 25. srpnja. Stoga je njihovo suzbijanje trebalo provoditi u spomenuta dva navrata.

Toplo, kišovito i sparno razdoblje u narednim danima (očekujemo nove oborine uz raspon dnevnih temperatura između +24° i +27°C) još će uvijek pogodovati razvoju kasne plamenjače na lišću i kasne pepelnice grožđa u slabije zaštićenim nasadima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naročito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. moslavac ili šipon, rajnski rizling, pa čak i na graševini.

U zadnjim mjerama zaštite vinogradarima protiv plamenjače (Plasmopara viticola) preporučujemo zbog kraće karence za vinske sorte 21 dan pripravak Mildicut SC u prosječnoj količini 3-3,5 lit./ha. U posljednjoj smo preporuci protiv plamenjače preporučili kombinirane fungicide sa naglašenim sadržajem folpeta ili bakra. Naglašavamo da je u većini zapadno-europskih vinogradarskih regija primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone, odnosno dopuštene su dvije primjene bakarnih fungicida u prosječnim količinama. Ukoliko iste nisu korištene moguće je pripravku protiv plamenjače Mildicut SC dodati manju količinu nekog pojedinačnog bakarnog fungicida (npr. Neoram WG, Cuprablau-Z i slično), naročito na vinskim sortama kasne epohe dozrijevanja planirane za kasnije rokove berbe. Karenca bakarnim pripravcima za vinske sorte grožđa u našoj zemlji iznosi 35 dana.

Protiv pepelnice grožđa (Erysiphe necator) preporučujemo korištenje sumpornih fungicida i pripravak Cantus DF (djelatna tvar boskalid - vidi Tablicu 1.) koji pored sive plijesni učinkovito suzbija i pepelnicu. Propisana karenca sumpornih fungicida u našoj zemlji za vinske sorte grožđa iznosi 35 dana.

VAŽNO: Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju.

U pravilu struka početkom stadija dozrijevanja grožđa (promjena boje ili "šara") preporučuje obaviti preventivnu zaštitu samo zone grožđa specifičnim pripravcima protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) (tzv. botriticidi).

Tablica 1. Kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj:

*kombinacija djelatnih tvari fludioksonil & ciprodinil

Najviše dopuštene količine ostataka kemijskih sredstva za zaštitu bilja (MRL = engl. maximum residue limit) na grožđu u vrijeme berbe su propisane zakonom. Određuju se na temelju brojnih poljskih pokusa u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom, a postavljene MRL vrijednosti ostataka SZB prvenstveno ovise o tome kojoj generaciji ili skupini dotična sredstva pripadaju. Pri njihovoj primjeni uvijek govorimo o karencama, odnosno o razdoblju u danima koje mora proći od zadnje aplikacije sredstva do trenutka ubiranja ili žetve biljnih proizvoda. Naknadni ostaci kemijskih sredstva koje analitičkim metodama možemo dokazati u moštu i vinu su ovisni od koncentracije (količine) korištenog sredstva, razdoblja koje prođe od njegove primjene (prskanja) do berbe grožđa i meteoroloških uvjeta u tom razdoblju. Novija istraživanja ostataka botriticida iz skupine dikarboksimida (Kidan SC) i skupine anilinopirimidina & fenpirola (Mythos SC, Switch WG) tijekom razdoblja 2002.-2004. godine su pokazala da su njihovi ostaci na grožđu bili najmanji tijekom sušne i vrlo vruće 2003., što samo potvrđuje da su ovi pripravci bolje osjetljivi na visoke temperature i štetno UV zračenje nego na ispiranje oborinama zabilježenim 2002. i 2004. godine. Pritom su ostaci iprodiona (Kidan),te fludioksonila i ciprodinila (Switch) u grožđu bili značajno manji od literaturnih podataka, a ostaci pirimetanila (Mythos) nešto veći od očekivanih vrijednosti. Premda spadaju u istu skupinu anilinopirimidina početna koncentracija ciprodinila ( u pripravcima Chorus i Switch) se umanji za polovicu već 12 dana nakon aplikacije, dok je pirimetanilu za isto potrebno čak 57 dana.

Stoga pirimetanil u našoj zemlji ima za vinske sorte grožđa ima novu - "produljenu" karencu (vidi Tablicu 2.) (sada 28 dana, a ranije 21 dan). U Njemačkoj je primjerice iz tih razloga pirimetanil dopušteno u vinogradima koristiti samo jednom tijekom sezone.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.