• Petrokemija
  • 02.10.2019. 18:00

Nakon berbe i opadanja prvih listova, obavite osnovnu gnojidbu vinograda

Kako bi vinovoj lozi nadoknadili hraniva iznijeta prinosom grožđa potrebno je u tlo gnojidbom unijeti dušik, fosfor i kalij u količini ovisnoj o starosti i rodnosti nasada, planiranom prinosu te samoj plodnosti tla na kojem se uzgaja vinova loza.

Foto: Pixabay/timmossholder
  • 1.630
  • 104
  • 0

U jesen nakon berbe grožđa kada počnu otpadati prvi listovi, ali prije pojave prvih mrazova, idealno je vrijeme za obavljanje osnovne gnojidbe vinograda NPK gnojivima. Ova vegetacijska godina u većini vinorodnih krajeva je bila dosta zahtjevna u pogledu zaštite loze od bolesti, zbog obilnih padalina i dosta visokih temperatura, no usprkos tome, postignuti su dobri rezultati u pogledu prinosa, sadržaja šećera i drugih parametara kvalitete.

Kako bi vinovoj lozi nadoknadili hraniva iznijeta prinosom grožđa potrebno je u tlo gnojidbom unijeti dušik, fosfor i kalij u količini ovisnoj o starosti i rodnosti nasada, planiranom prinosu te samoj plodnosti tla na kojem se uzgaja vinova loza.

Kako NPK gnojiva djeluju na razvoj vinove loze?

Osnovnu gnojidbu vinograda s NPK gnojivima najbolje je obaviti uz dublju obradu tla jer hraniva iz mineralnih gnojiva dospijevaju u dublje slojeve tla te se korijen usmjerava na rast u dubinu prema izvoru hraniva. Korijen vinove loze tijekom zime ne miruje već raste, usvaja hraniva iz tla koja stvaraju zalihe u korijenu i nadzemnim dijelovima trsa, a u proljeće kada krene vegetacija ta se rezervna hraniva, prikupljena u periodu od jeseni do proljeća troše za rast i razvoj zelenih mladica i formiranje rodnih pupova na mladici. Kada bi ishranu odnosno gnojidbu vinove loze odgodili za proljeće, utjecaj bi se odrazio samo na povećanje veličine bobice i težinu grozda, a na broj rodnih mladica i broj grozdova po trsu ne bismo puno utjecali.

Potrebno je u tlo gnojidbom unijeti dušik, fosfor i kalij u količini ovisnoj o starosti i rodnosti nasada, planiranom prinosu te samoj plodnosti tla na kojem se uzgaja vinova loza.

Vinova loza veliki je potrošač kalija koji pozitivno utječe na nakupljanje šećera u bobicama grožđa, povećanje otpornosti na sušu, gljivične infekcije, mehanički pritisak i zimske pozebe. Fosfor je važan u početnim fazama rasta i razvoja jer potiče razvoj korijena, čime jača korijen i cjelokupni trs što se odražava na kondiciji i povećanoj otpornosti na visoke i niske temperature. Dobra ishrana fosforom povoljno djeluje na formiranje cvata u pupovima, na ranije dozrijevanje grožđa i na potpunije dozrijevanje rozgve. U slučaju njegova nedostatka smanjuje se prinos i kakvoća grožđa, i u proljeće vegetacija kasni. No vrlo često na vinogradarskim tlima fosfor je blokiran i nedostupan biljkama zbog izrazite kiselosti tla. Na takvim tlima potrebno je prvo riješiti problem kiselosti, odnosno obaviti kalcizaciju tla.

Za osnovnu gnojidbu vinove loze primjenjuju se NPK gnojiva koja sadrže manji udio dušika, a naglašen sadržaj fosfora i kalija kao što je NPK 7-20-30 ili NPK (MgO, SO3) 7-14-21 (2, 18) tvrtke Petrokemija čiji omjer hraniva odgovara potrebama vinove loze.

Koliku količinu gnojiva unijeti za dobar prinos grožđa?

Za srednje dobar prinos grožđa od 10 t/ha potrebno je gnojidbom unijeti u tlo 100-120 kg/ha dušika (N), 50-100 kg/ha fosfora (P2O5) i 85-170 kg/ha kalija (K2O). Znači, na umjereno dobro opskrbljenim tlima fosforom i kalijem primjenjuje se 500 kg/ha NPK 7-20-30 ili 700 kg/ha NPK (MgO, SO3) 7-14-21 (2, 18). Ovom količinom gnojiva podmiruju se cjelokupne godišnje potrebe vinove loze za fosforom i kalijem, a manja količina dušika koja se unese u tlo vinova loza će iskoristiti za rast i razvoj korijena tijekom zimskog perioda.

Uz redovitu gnojidbu mineralnim gnojivima treba voditi računa i o sadržaju organske tvari u tlu. Zato je dobro vinograde svake treće do četvrte godine u jesen pognojiti zrelim stajskim gnojivom u količini 30-40 t/ha ili se može primijeniti neko drugo organsko gnojivo. Na taj način povoljno se utječe na stabilnost strukture tla, mikrobiološku aktivnost, vodo-zračne i toplinske prilike u tlu, odnosno na cjelokupnu plodnost tla.

Ukoliko se osnovna gnojidba ne obavi u jesen, treba ju obaviti zimi kada vremenske prilike to dozvole, ali svakako ju treba obaviti prije kretanja vegetacije u proljeće. Za više informacija o jesenskoj gnojidbi vinograda obratite se tvrtki Petrokemija na jedan od niže navedenih kontakata.


Tagovi

Petrokemija Gnojidba vinograda Jesenska gnojidba


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi