Lipanj je vrijeme za optrgavanje vinove loze - prvo krenite s rajnskim rizlingom

Optrgavanje ili djelomična defolijacija vinove loze dio je zelene rezidbe, a njime se odstranjuje lišće u zoni grozda. Može se izvoditi ručno ili strojno, a svrha joj je smanjiti udio jabučne kiseline u grožđu čime se smanjuje i udio ukupne kiselosti. U grožđu crnih sorti na taj se način povećava udio antocijana, pod uvjetom da su defolijacijom postignuti povoljniji uvjeti za njegovu sintezu, a moguće je i smanjenje njegovog udjela kada temperature postanu pretjerano visoke, upozorava dr. sc. Marijan Bubola s Instituta za poljoprivredu i turizam u radu "Primjena rane defolijacije u svrhu povećanja kvalitete grožđa i vina". 

Je li potrebno obavljati ovu radnju i u kojoj mjeri, ovisi o nekoliko čimbenika. Prvi je sastav grožđa, kvaliteta i stil vina. Tu je i razvitak gljivičnih bolesti na grozdu, što se prvenstveno odnosi na pepelnicu i sivu plijesan. Također treba imati na umu i koliki je rizik od ožegotina uzrokovanih izravnim sunčevim zračenjem na grozdovima. 

Tijekom vegetacije vinove loze, najdonji listovi obavljaju najveći dio fotosintetske aktivnosti, no, kako stare, ona prelazi na one u sredini te na kraju na vršne listove mladice. Ti stari listovi krajem ljeta više potroše hranjiva i energije nego što proizvedu. Osim toga, zaklanjaju grozdove zbog čega ih je teže zaštititi od bolesti i štetnika. 

Više sunca daje više šećera i manje kiselina

"Odabir pravog termina za optrgavanje donjeg lišća oko grozdova ovisi o vremenskim uvjetima, ranoj ili kasnoj godini, o sorti, potrebi za bojom ili aromom, potrebi za smanjenjem ili čuvanjem kiselina", pojašnjava Adrian Horvat, dipl.ing.agr. i viši stručni savjetnik iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede. 

Horvat ističe kako optrgavanjem donjih listova izlažemo grozdove sunčevoj svjetlosti. "Ako smo to učinili dosta rano, tijekom lipnja, mlade zelene bobice bit će bolje izložene sunčevoj svjetlosti, a time i same sposobne doprinijeti fotosintetskoj aktivnosti", pojašnjava dodajući da mlada bobica vinove loze u samome početku razvoja još uvijek na sebi ima puči i sposobna je u određenoj mjeri vršiti fotosintezu te sama sebi osigurati stvaranje organske materije, što je važno kod sorata s niskim sadržajem šećera ili onih koje kasno dozrijevaju. 

Horvat naglašava da će grozd koji je od početka vegetacije jače izložen suncu, u jesen imati nešto veće šećere te nešto niže kiseline. "Ovo je osobito važno kod crnih sorata vinove loze. Takav će grozd imati puno jaču boju pokožice", opisuje te nastavlja kako će onaj koji je od završetka cvatnje do berbe proveo u sjeni vanjskog lišća, imati nešto niže šećere, više kiseline, ali i nešto bolju aromu. 

Logično se da zaključiti da ovisno o sorti u vinogradu te vremenskim uvjetima možemo sami odabirom termina i količine odstranjenog lišća doprinositi kvaliteti grožđa u berbi. 

Rajnski rizling optrgati ranije

Horvat savjetuje da rizling rajnski, kao kasnu sortu koja teže nakupi šećer, a ima gotovo uvijek višak kiselina, možemo optrgati ranije. "Posebice u godinama s kasnom cvatnjom. To je ujedno i sorta koja je vrlo podložna ožegotinama bobica ukoliko se optrgavanje i uklanjanje donjeg lišća izvrši prekasno, kada su one već veličine zrna graška", poručuje. 

Kod traminca, kako kaže, koji uvijek ima dovoljno šećera, za vrijeme vrućeg ljeta pažnju treba obratiti na aromu i niske kiseline, pa ga nije poželjno optrgavati ni prerano, ni prejako. Najbolje je krajem lipnja optrgati samo unutrašnje listove da se stvori prozračnost.

Arome i svježinu budućeg vina spasite izmjenama u tehnologiji

Kada je riječ o dobu dana za vršenje ove aktivnost, Horvat upozorava da su grozdovi sorata kao što su rizling rajnski, chardonnay, pinot bijeli, moslavac i traminac osjetjivi na ožegotine koje nastaju ukoliko za vrućeg dana s jakom sunčevom insolacijom optrgavamo listove. 

Osjetljive sorte optrgavati za oblačnih dana

"Ožegotine mogu nastati i do nekoliko dana nakon optrgavanja, a kod rizlinga rajnskog i do 14 dana ukoliko dođe do vrućina i jake sunčeve insolacije. Stoga kod osjetljivih sorti to treba raditi isključivo za vrijeme oblačnih dana, odnosno samo sa strane koju u jutarnjim satima osvjetljava sunce." 

Kada je riječ o defolijaciji u poslijepodnevnim satima, kod osunčane strane redova, to će pojačati ožegotine na zelenim bobicama. "Tada se pojavljuju tamnoljubičasta do crna ulegnuća na osunčanoj strani bobica, dok se one kod napada peronospore suše i mijenjaju boju u tamno plavo i smeđe-crno, i to čitava bobica. Zato je potrebno znati razlikovati ova dva problema", otkriva. 

Za kraj naglašava kako su grozdovi sorata kao što su rizling rajnski, chardonnay, pinot bijeli, moslavac i traminac nešto više osjetljivi na pepelnicu, a isto tako ih jače napadaju gusjenice grožđanih moljaca. "To je još nekoliko razloga da ovim sortama dajemo prednost kod planiranja optrgavanja i uklanjanja donjeg lišća", zaključuje.