• Vinova loza

Arome i svježinu budućeg vina spasite izmjenama u tehnologiji

Činjenica da će ljeta biti sve toplija, govori nam kako možemo kod sorata s prirodno niskim sadržajem kiselina kao što su traminac, muškat otonel, rizvanac, očekivati probleme u aromi i svježini budućih vina.

Foto: Depositphotos/egubisch
  • 1.063
  • 52
  • 0

Iako je ova, 2021. godina jedna s najhladnijim proljećem do sada, koliko ja pamtim, kada vegetacija u pojedinim područjima kasni i do 20 dana, u posljednjih tridesetak godina ipak smo se susretali s drugačijim problemima.

Svjedoci smo klimatskih promjena koje su zahvaljujući ubrzanoj ljudskoj aktivnost doprinijele prekomjernom zagrijavanju planeta. Što se tiče našeg proizvodnog klimata, gledano s hortikulturne (voćarsko-vinogradarske) proizvodnje, one su rezultirale blažim i sve toplijim zimama, ranijem kretanju vegetacije, povećanjem temperature u najtoplijim danima tijekom ljetnih mjeseci, a ponekad i povećanjem količine oborina. Sušne godine zapravo su bile dosta rijetke (2002. i 2003.) Kao i kod većine voćaka, tako se i kod vinove loze lisna masa sve dulje zadržava na trsovima nakon berbe.

Vinova loza (Vitis Vinifera) potječe iz toplijih krajeva, dovoljno joj je oko 600 mm oborina godišnje, iako se uzgaja i u područjima s 800 do 1000 mm. Ima dosta velike zahtjeve prema svjetlu i toplini. Količina topline izražava se sumom aktivnih temperatura tijekom vegetacije (od početka travnja do rujna), a čini ju zbroj srednjih dnevnih temperatura viših od 10°C. One iznose od 1300°C u sjevernim vinogorjima Hrvatske do 2300°C u područjima južne Dalmacije. 

Nedavno smo putem internetskih medija mogli čitati o napuštanju nekih vinogradarskih položaja u Australiji, pošto je klima naprosto postala prevruća i presuha za uzgoj vinove loze. Neki vinogradari bili su se prisiljeni seliti na područja Novog Zelanda. S druge strane, pojavljuju se vijesti o prvim pokušajima uzgoja vinove loze i u Engleskoj!

Jesensko, zimsko i ekološko mirovanje

Vinova loza (divlji varijeteti) zapravo i ne zahtijeva značajni period mirovanja, no kultivacijom loze i sadnjom širom svijeta nametnuli smo joj tri osnovna perioda koja se globalnim zagrijavanjem mijenjaju.

Vinova loza ima velike zahtjeve prema svjetlu i toplini (Foto: V. Stapić)

Jesensko mirovanje (kraj vegetacije, prestanak rasta, opadanje lišća) nastupa sve kasnije jer su jeseni sve toplije i sve duže, a berbe sve ranije. Zimsko (period u kojem su temperature preniske da bi se u lozi odvijala bilo koja vegetativna aktivnost) postaje sve kraće, a ponekad se i prekida. Ekološko mirovanje (mirovanje u čekanju aktivnih temperatura i sume pozitivnih koje pokreću fenofazu suzenja, kolanja sokova od korijena prema rozgvi) dolazi češće sve ranije, pa je na ponekim lokacijama loza izložena i štetama od ranih proljetnih mrazova, kao što se upravo dogodilo i ove, 2021. godine.

Klimatske promjene i rodnost 

Zagrijavanje planeta na kojem živimo i klimata u kojem se uzgaja loza tijekom vegetacije može utjecati na više načina od kojih bi kao najvažnije opisali sljedeće:

Prvi, koeficijent rodnosti pupa (KRP) predstavlja prosječan broj grozdova koji će se naći na jednom pupu, na nekom lucnju ili rezniku u vinogradu. Iz nekih pupova izraste mladica s dva grozda, iz nekih s tri, a u rodnim godinama i s četiri grozda. Rodnost vinove loze (KRP) najviše ovisi o klimatskim uvjetima koji su se odvijali tijekom prethodnog ljeta. Nakon vrućeg i prosušnog slijedi povećani koeficijent rodnosti pupa pa time i rodnija godina. Poznato je kako je svaka sorta rodnija u južnijem klimatu upravo iz razloga povećanja koeficijenta rodnosti pupa. Znači li to da nas čeka i postepeno povećanje prinosa? Hoće li povećanje prinosa istovremeno pratiti i povećanje kvalitete?

Utječe i na početak kretanja vegetacije i duljinu njezina trajanja. Kako više zapravo i nema "hladnih zima", događa se da tijekom i tog razdoblja krene ranije kolanje sokova u deblu i rozgvi što može biti nepovoljno u slučajevima naglih proljetnih zahlađenja. Korijen vinove loze kao i većine biljaka počinje s usvajanjem vode i hranjiva kada temperatura tla dosegne oko 8 do 10°C. U toplijim, južnim krajevima jesensko/zimski period rasta korijena odvija se tijekom čitavog perioda mirovanja. Može li se isto dogoditi i u sjevernijim vinogorjima? 

Povišene temperature tijekom ljetnih mjeseci s jakom insolacijom mogu biti uzrok i pojačanoj fotosintetskoj aktivnosti listova. Isto tako i kod previsokih temperatura (35°C i više) u danima kada opada transpiracija, loza može ući u periode s negativnim energetskim bilansom, kada više potroši disanjem nego stvori fotosintezom. Za sada se ovo događa samo u najjužnijim krajevima što se može u ekstremnim slučajevima odraziti i na pad koeficijenta rodnosti pupa, a čak dovesti do venuća mladica tijekom ljetnih mjeseci.

Izmjene u tehnologiji

Jabučna i vinska kiselina glavne su kiseline u sastavu bobice. Njihovo jače razgrađivanje počinje kada temperature porastu preko 34°C. Pojačana razgradnja jabučne počinje kad se sok bobice zagrije iznad 34°C, a vinske iznad 38°C. Činjenica da će ljeta biti sve toplija, govori nam kako možemo kod sorata s prirodno niskim sadržajem kiselina (traminac, muškat otonel, rizvanac..) očekivati probleme u aromi i svježini budućih vina ako ne napravimo određene izmjene u tehnologiji, prvenstveno kod optrgavanja, odstranjivanja donjeg lišća i rokovima berbe.

Grozd koji je vrlo rano izložen suncu ima u berbi niže kiseline, više šećere i nešto slabiju sortnu aromu. Traminac sa 6 gr/l kiselina i 11 vol% alkohola, ili s 4,5 g/l kiselina i 14 vol% alkohola svakako nije isti tip vina. 

Više sunca, manje kiselina (Foto: Depositphotos/DeepGreen)

Nekada se muškat otonel brao u Međimurju početkom rujna, dok se u nekoliko posljednjih godina jednostavno mora pobrati već oko 15. kolovoza zbog naglog pada kiselinskog i aromatskog sastava. S druge strane, umanjeno odstranjivanje listova oko grozdova moglo bi doprinijeti i povećanju napada pepelnice vinove loze. 

Manje peronospore, ali više pepelnice?

Ako ljeta budu sve toplija i sve sušnija, moguće je očekivati i manje peronospore (Plasmopara viticola) kojoj pogoduju kišne godine, a s druge strane više pepelnice (Uncinula necator) kao što je to do sada i uobičajeno u južnim krajevima Hrvatske u odnosu na sjevernije. Produženjem vegetacije i neki će štetnici imati veći broj generacija kao što su crveni pauk (Panonicus Ulmi) te grožđani moljci (Lobesia/Eupoecilia).

Produženi periodi lijepih jeseni, suhih i lagano vjetrovitih dana doprinijet će mogućnosti za predikatne berbe, što je već prilično izraženo zadnjih dvadesetak godina (2000-2003 te 2007-2011).

Podizanje vinograda

Uvažavajući sve navedeno, kod podizanja vinograda bit će vrlo važno odabrati adekvatan položaj za određene sorte. One ranog dozrijevanja i niskih kiselina (muškatni otonel, traminac, rizvanac, portugizac…) morat će se podizati na sjevernijim stranama, dok će se južne ekspozicije čuvati za obojene sorte i one kasnog dozrijevanja (crni pinot, cabernet sauvignon, graševina, moslavac…) kojima je potreban pad kiselina i viši sadržaj šećera. 

Zagrijavanje sjevernih vinogorja i produljeni period vegetacije potencijalno će omogućiti uzgoj i nekih drugih sorata za koje do sada tamo i nisu postojali uvjeti.


Tagovi

Vinova loza Uzgoj Ampelotehničke mjere Kiseline Optrgavanje Rodnost pupa Tehnologija uzgoja Donje lišće Rokovi berbe Vruća ljeta


Autor

Adrian Horvat

Više [+]

Adrian Horvat je diplomirani inženjer agronomije i viši stručni savjetnik hortikulture.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Predivna i vruća nedjelja, baš savršen dan koji poziva da sve lijepo raste i napreduje :) Rezultati su odmah tu! Salata, mrkvica i zelje divno raste i prava je milina pratiti njihov razvoj. Podnevno sunce je izmamilo i pčelice koje sam mora... Više [+]