Kako smo uspješno urušili domaću proizvodnju loznih cijepova?

Hrvatska proizvodnja loznih cijepova već je duže vrijeme u slobodnom padu. Zorno to pokazuje činjenica da smo prije 30-ak godina imali 50-60 rasadničara koji su se bavili ovim poslom, da bismo danas pali na desetak!?

Još poražavajući je podatak da je primjerice samo davno ugašena PIK Neretva proizvodila 6 milijuna loznih cijepova, a da smo ih sveukupno u 2023. na godišnjoj bazi proizveli tek nešto više od milijun!

Broj za prošlu godinu bit će još gori jer prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), u 2024. je tek 12 dobavljača prijavilo proizvodnju 1.262.169 loznih cijepova. Dakle, prijavilo, a s obzirom da se proizvodna godina ne poklapa s kalendarskom, broj proizvedenih bit će daleko ispod milijuna.

Jer, ilustracije radi, u 2023. godini je bilo prijavljeno 1.719.718 od čega je proizvedeno 1.037.025 loznih cijepova.

Velika konkurencija, nebriga države

"Ne samo u slobodnom već u oštrom padu", kaže nam Ivo Čotić iz opuzenske Proizvodnje voća, povrća i sadnog materijala Čoto koja godišnje proizvede oko 200.000 cijepova.

Tridesetak sorti uzgaja, od čega su 70 posto dalmatinske: pošip, plavac mali i maraština. A kako je došlo do urušavanja ovog sektora? Dijelom velika konkurencija, a dijelom i nebriga države.

Voćarstvo i rasadničarstvo u Hrvatskoj devastirano - evo kako podići proizvodnju

Naime, Čotić napominje da su rasadničari jedina grana poljoprivrede za koju nikada nijedan natječaj nije raspisan. Točnije, ispravlja se, bio je jedan za vrijeme korone, ali je taj propao zbog kratkog roka.

"Iks puta sam zvao i bivšu ministricu, no ništa. Evo sad sam kupio stroj iz Francuske za obradu podloge 37.000 eura. Ne bi bilo loše da npr. imam povrat 70 posto", opisuje situaciju. Proizvodnja je k tome sve skuplja, a cijena jednog loznog cijepa već duže vrijeme je tek 1,50 euro plus PDV. S tim da je PDV u ovom slučaju tek 5 posto pa nije velika stavka.

S druge strane, primjerice parafin koji se koristi u ovoj proizvodnji, samo on ga potroši tri tone godišnje, skuplji je za 250 posto u odnosu na 2019. godinu. Nekoć 3€/kg, danas 9,60 €/kg. Usput podsjeća, nekoć je INA proizvodila vrhunski parafin, a onda smo ju prodali i ta je proizvodnja ugašena.

Pritisak Talijana i Slovenaca

Ujedno tu cijenu od 1,50 eura po loznom cijepu ruši inozemna konkurencija. U Dalmaciji i Istri su to prije svega Talijani. S druge strane, kontinentalnim proizvođačima cijenu ruše Slovenci. Naime, kako nam kaže Zorica Ivanović iz Vukojevaca kod Našica, iza koje su desetljeća ovog uzgoja da bi danas proizvodila tek oko 100.000 loznih cijepova, na natječaje Vinske omotnice se putem EONA sustava mogu javiti i drugi proizvođači iz EU.

Dakle, Slovenci koji imaju veliku proizvodnju sruše cijenu na 1,30 eura i izguraju domaće koji kao takvi nisu zaštićeni.

Tržište je, doznajemo, prilično narušio potop francuskog vinogradarstva. Naime, tijekom korone ondje nisu htjeli destilirati vino u dezinficijense te su nastale ogromne neprodane zalihe koje su u konačnici dovele do krčenja vinograda i smanjenja proizvodnje.

Domaću proizvodnju kontinuirano smanjuju više proizvodne, a niže cijene gotovog proizvoda.

"Na području od Iloka do Zagreba mi smo jedini koji se bave ovom proizvodnjom koja se sustavno smanjuje i pitanje je što će biti za par godina", upozorava naša sugovornica kod koje je u proizvodnji na prvom mjestu graševina te potom škrlet - dosta tražen u zadnje vrijeme.

Presadnica rajčice 1 euro, lozni cijep 1,50

Kada se vratimo na cijenu jednog cijepa slikovito nam opisuje gdje su danas. Naime, da bi došao u vinograd prethodi mu 40 operacija i ta će loza trajati 20-25 godina. S druge strane, cijena jedne presadnice rajčice koja će se već iduće godine izmalčirati je 1 euro.

Najgore je, kažu nam naši sugovornici, što mnogi krče matične nasade u koje su godinama prije ulagali i koji su vrijednost koju bismo morali zadržati. Ne mislimo li potpuno ugasiti proizvodnju i prebaciti se na uvoz. Jer, podsjećaju, za nju nema potpora, zaštite domaćeg, davanja prioriteta kod javne nabave.

"No ne želim se samo žaliti jer sve što proizvedem prodam. Doduše, ne radimo napamet već prema narudžbi, ali trebamo se svi zapitati treba li nam ova proizvodnja, hoćemo li ju potaknuti ili pustiti da nestane. Krajnje je vrijeme", ističe Zorica Ivanović.

"Ne volim kukati, ali jasno treba reći - potencijala i uvjeta za više imamo", poručuje i Ivo Čotić.

Prijavljene količine najzastupljenijih sorti loznih cijepova u 2024. (Izvor HAPIH)