Jesmo li dovoljno ponosni na graševinu?

Prezentiramo li dovoljno kvalitetu naše graševine? Kada nam dođu gosti, jesmo li dovoljno ponosni na graševinu?, dio je to tek pitanja koje je uputio sommelier Mario Meštrović predstavljajući najzastupljeniju sortu ne samo Slavonije i Hrvatskog podunavlja već cijele Hrvatske na festivalu vina, delicija i ugodnog življenja WineOs u Osijeku.

Naime, četvrtina svih nasada u Hrvatskoj odnosi se upravo na graševinu, a gotovo sav nasad nalazi se u navedene dvije kontinentalne regije.

"Za graševine je ovo jedna izuzetna godina. Iako pomalo neobična godina, kada su u pitanju vremenski uvjeti, ipak će rezultirati višim kvalitetama, kako bijelih, tako i crvenih vina koja imaju izvanrednu strukturu. Godina 2017. potencijalom podsjeća na 2009. koja je također donijela odličan omjer kvalitete i kvantitete", naglasio je Meštrović.

Sve veće proizvodnja pjenušaca od graševine

Vezano uz samu graševinu, podsjetio je, podrijetlo joj je neutvrđeno, no sadi se i u Kini i u Brazilu, a sinonimi su joj Grašica, Laški rizling, Talijanski rizling, Riesling italico, Welsch riesling, Rizlink vlašsky, Olaszrizling, Borba, Rismi-Treviso, Welchriesling, Grašac. U Hrvatsku je stigla sredinom 19. stoljeća, a ime Graševina dao joj je narodni preporoditelj Bogoslav Šulek.

Graševina i buržuj s krajnjeg juga Hrvatske!

"Vina graševine mogu se proizvesti u svim kvalitativnim i cjenovnim kategorijama. Jedna je od najboljih sorata za proizvodnju predikata, posebno onih najviše kategorije (izbor prosušenih bobica i ledeno vino). Posljednjih godina sve više proizvode se i pjenušci od graševine, a jedna je od rijetkih sorata koja uspijeva zadovoljiti najvažnije zahtjeve u proizvodnji - količinu i kakvoću, a sukladno tome i cijenu", dodao je Meštrović.

Inače, godine 2011. osnovana je i Udruga Graševina Croatica koja djeluje samostalno i u suradnji s krovnom udrugom vinara Hrvatske, pod brendom Vina Croatia vina mosaica. U Udruzi je 18 članova vinara čiji su ciljevi jedinstvena promocija sorte Graševina, unapređenje proizvodnje i kvalitete Graševine i drugih vrsta vina, stvaranje uvjeta i poticanje izvoza Graševine te razvoj vinskog turizma. Na čelu Udruge je Vlado Krauthaker.

Slavonija i Podunavlje postaju podregijom crnog vina?

"Godina je bila dobra i za crvena vina, a prvu degustaciju imat ćemo za svetog Vinka", dodao je predsjednik Krauthaker.

Uz graševinu, dodao je Meštrović, Slavonija i Podunavlje mogu postati i podregija crnog vina, no o tome drugi put. Graševina, pokazalo se, može se dobro sljubiti i s kulenom/kulinom. Naime, u sklopu WineOs radionica održana je i prezentacija sljubljivanja kulena i vina na primjeru frankovke i graševine.

"Cilj sljubljivanja je daljnja promocija Slavonije i Baranje, istaknuti vrijednost domaćih brendova. Učiniti zapravo ono što druge zemlje već davno imaju", objasnio je Meštrović uz kolegu sommeliera Franju Francema.

Meštrović je zaključio i da je imao priliku kušati ledeno vino graševinu iz 1963. godine kojemu bi dao ocjenu 100/100 jer je riječ o svježem, živom vinu, prepunom stiilstike.

Zaključno, graševini, ali i ostalim vinima, treba dati veći značaj i veću promociju jer, kako je rekao: "voda je dobra, ali za tuširanje. U njoj se mogu razviti bakterije pa je sigurnije popiti vino".

Foto: Željka Rački-Kristić