Pretraga tekstova
U razdoblju od 2021. do 2023. godine u ovom sektoru je na raspolaganju bilo ukupno 31.230 milijuna eura od čega je ukupno isplaćeno 31.217.983,38 eura, navode iz Ministarstva poljoprivrede.
Dana 15. listopada završila je financijska godina 2023. u kojoj je korisnicima Vinske omotnice isplaćeno ukupno 10.409.977,59 milijuna eura iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine, priopćili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Kako navode, ukupna godišnja alokacija sredstava iznosi 10.410 milijuna eura stoga su sredstva dostupna iz Vinske omotnice u potpunosti iskorištena. "Ovo je rezultat ulaganja korisnika u vinski sektor kojima se ostvaruje povećanje kvalitete vina, učinkovitost proizvodnje i povećanje konkurentnosti proizvođača", ističu.
U razdoblju od 2021. do 2023. godine u ovom sektoru je, kažu, bilo na raspolaganju ukupno 31.230 milijuna eura od čega je ukupno isplaćeno 31.217.983,38 eura, odnosno 99,96 posto raspoloživih sredstava.
"Isplatom od 100 posto raspoloživih sredstava za financijsku 2023. godinu nastavljena je uspješna provedba mjera Vinske omotnice", zaključuju iz Ministarstva.
Tagovi
Vinska omotnica Isplaćena sredstva Nacionalni program pomoći Sektor vina
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje