Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šampion Sabatine
  • 14.11.2019. 13:30
  • Zadarska, Nadin

Dr. Anđelko Vrsaljko otkriva: Blato ljekovito i za metabolizam vinove loze!

Dosad sam radio za druge, a posljednjih nekoliko godina radim i za sebe, kaže dr.sc. Vrsaljko, šampion ovogodišnje Sabatine, ali i stručnjak iz čijih su matičnih nasada podignute sve plantaže bajama u Ravnim kotarima. Proizveo je i prvo Sveučilišno i zlatno vino časnih Benediktinki...

Foto: Arif Sitnica
  • 1.415
  • 193
  • 0

U otvorenim i  mladim crnim vinima nadinski vinari nemaju premca. Redovito pobjeđuju gdje se god pojave pa izgleda da i nemaju konkurencije. Zapravo, konkurencija su oni sami jedni drugima, jer eto, na primjer, lani na Sabatini je Šime Škaulj osvojio dvostruku šampionsku titulu, a na netom završenoj 29. Sabatini u Trogiru na pobjedničko postolje popela su se dvojica Nadinjana - Elvis Nimčević i dr.sc. Anđelko Vrsaljko.

Elvis je mlađi, ali s više iskustava na vinskim smotrama i natjecanjima, a Anđelku (60) je na Sabatini ovo tek drugi nastup. Lani je osvojio dvije zlatne medalje (Merlot i Svrdlovina), a ove godine, uz titulu šampiona za Barrique Merlot 2018, okititio se i velikom zlatnom medaljom za Svrdlovinu 2018. i dvije zlatne medalje za Merlot 2018. i Barrique Svrdlovinu 2018.

"Dosad  sam radio za druge, a posljednjih nekoliko godina radim za sebe“, kaže Vrsaljko koji je bio najbolji student svoje generacije na Agonomskom fakultetu Zagreb, poslije uspješan tehnolog vinogradarstva s naglašenom voćarskom crtom.

Plantaže i prva vina za Sveučilište i Benediktinke

"Sve plantaže bajama u Ravnim kotarima podignute su iz mojih matičnih nasada“, kaže Vrsaljko. Za "Kraš" je vodio projekt podizanja 40 hektara bajamika i sudjelovao u prvoj izvedbenoj fazi. Projektirao najugledniji bajamik, onaj u Korlatu u vlasništvu obitelji benkovačkog gradonačelnika Tomislava Bulića. Tvorac je prvih vina Benediktinki Svete Marije u Zadru kao i zadarskog Sveučilišnog vina (2003.). Benediktinkama je projektirao i podigao vinograde u Smilčiću na 1,5 hektara. Prije sedam, osam godina iz tih vinograda je vino od autohtone sorte Svrdlovina osvojilo veliku zlatnu medalju na Sabatini.

Sabatina 2019.: Chardonnay Principovac Iločkih podruma osvojio Dalmaciju

"Vino je rađeno u mom podrumu, u mojoj konobi“, kaže Vrsaljko koji je među prvima, ako ne i prvi, u Nadinu prije 15 godina u kooperaciji s Krešimirom Dražinom imao prvo registrirano, bocirano vino s markicom. Dobro je krenulo, ali Anđelko je ubrzo odustao. Zašto?

Pobjednici ovogodišnje Sabatine 

"Tada sam radio u Savjetodavnoj službi i smatrao da sam možda u sukobu interesa. To je osnovni razlog zašto nisam nastavio. A ni vinogradi na Nadinskom Blatu tada još nisu bili vlasnički riješeni“, govori Vrsaljko.

On ima 2,5 hektara vinograda, od toga dva na Blatu, a ostalo na očevini. Na Blatu je počeo obnavljati vinograde u nekoliko faza (2007., 2011.,2015.,i 2017.) sve vlastitim sredstvima. Među 9.600 trsova više je domaćih i introduciranih crnih sorti - Crni Grenach, Merlot, Syrach, Svrdlovina, Alicant Buche i Dorfeldner. Potonji je njemačka sorta jedina u Dalmaciji, ako negdje možda nema još koji trs. "Ta sorta, pojašnjava Vrsaljko,“ima izrazito jaku boju, puno tanina i relativno dobru kiselinu. Ona je u biti dodatak sortama kojima nedostaje boje, tanina, gustoće i dijelom kiselina“.

Od bijelih sorti Vrsaljko u svojim vinogradima uzgaja uglavnom Maraštinu, uz Bijeli Grenach, Pošip, malo Debita, a tu je i talijanski Trebiano Romagnolo ili, kako je još nazivaju, Malvazija Bianca koja ima dosta kiselina.

S katedre u polje

Obiteljsko gospodarstvo Dr. Anđelka Vrsaljka prostire se na ukupno 6 hektara. Uz 2,5 hektara nasada vinograda s 9.600 trsova vinove loze, uzgaja i oko 80 stupi maslina, 200 stabala bajama, 130 marašaka, 60 trešanja i 80 marelica. Uzgaja i povrće uglavnom za sebe i svoje goste. Anđelko Vrsaljko ima širok spektar interesa. Počevši od znanosti (ekologije), poljodjelstva do poezije. Dosad je objavio četiri knjige, bezbroj stručnih i znanstvenin radova.

"Uvijek sam bio i ostao skroman“, kaže Vrsaljko. Dobri poznavatelji njegovog lika i djela smatraju ga  najkompletnijim agronomom u Hrvatskoj jer se u svemu okušao. Povezao znanost, struku i praksu pa tako i danas, čim završi obveze na Sveučilištu gdje na Učiteljskom studiju predaje turizam i prirodoslovlje oblači radno odjelo i svaki trenutak koristi u prirodi, radeći u polju na svom imanju.

U obitelji Vrsaljko oduvijek se živjelo od polja i vinogradarstva.

"Od oca Šime sam naučio osnove vinogradarstva i vinarstva. Na fakultetu u Zagrebu imao sam vrsnu profesoricu Dubravku Premužić koju nažalost naši nisu cijenili. Naprasno su je umirovili, iz političkih razloga, jer se pročulo da je u mladosti bila zaljubljena u mladića koji je u Drugom svjetskom ratu poginuo u odori ustaškog vojnika. Ostala mu je vjerna, nije se udavala niti je imala vezu s nijednim muškarcem. A bila je prava ljepotica, prekrasna madona, ali i najbolja profesorica vinarstva“, kaže dr. Vrsaljko.

Kad su u Sloveniji saznali kako je i iz kojih razloga umirovljena te odstranjena s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, odmah su je pozvali i angažirali, a ona im se odužila podigavši njihovo vinogradarstvo i vinarstvo koje tada bilo daleko slabije od našeg. U znak zahvalnosti Slovenci su profesoricu Dubravku Premužić prozvali majkom slovenskog vinogradarstva i vinarstva.

Sirovina i čistoća preduvjet za kakvoću vina

Vrsaljko dijeli mišljenja da vrhunska vina nastaju u vinogradu, a njeguju se u podrumu. Otkrio nam je i kako je proizveo svoje prvo šampionsko vino.

"Dugogodišnjim iskustvom u vinogradarstvu i vinarstvu spoznao sam da je pravi trenutak berbe ključan za uspjeh. Stoga sam za Merlot 2018 čekao trenutak kada su se svi parametri za vrhunsko vino posložili. Grožđe usklađenih sladora i kiselina preradio sam na tradicionalni način, koristeći muljaču-ruljaču, kao što je i moj otac radio. Nakon pet šest dana fermentacije vino sam otočio i direktno ga prebacio u barrique - bačve od slavonskog hrasta. Tu je nastavilo vrenje i poslije tri pretoka, prvi oko Svih svetih, drugi oko Božića i treći oko Uskrsa“, pojašnjava Vrsaljko.

Oživjeli život težaka, a sad imaju i na Sabatini zlatom nagrađenu malvaziju

Njegovo šampionsko vino je još u bačvama, a za sljedeću Sabatinu, kaže,  ožda bude i u boci. Merlot kao jako vino treba odležati duže. Odležavanje ovisi o količini tanina i stupnju opaljenosti barriqua te, dakako, o količini alkohola.

"Moj Merlot ima visoku gradaciju i tanine. Nastao je od grožđa kojega je bilo oko kilogram po panju“, otkriva Vrsaljko i dodaje: "Za proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina dvije su osnovne stvari: dobra sirovina i čistoća. Posuđe u svim fazama proizvodnje treba biti čisto, sterilno i ne smije imati nikakve strane mirise“.  

Kako čovjek prilagođava svoj organizam klimatskim uvjetima, tako se isto ponaša i vino, kaže Vrsaljko

Njegova vina odležavaju u podrumu koji je metar pod zemljom. Okolo su debeli zidovi koji vino čuvaju od sunca i vrućine. "Vino je živi organizam, njemu je važno kao i svakom organizmu ritmika temperature, bilo dnevne ili sezonske. Hoću reći da nije nužno da u svim godišnjim dobima u podrumu bude ista temperature. Tome ne treba robovati. Kako čovjek prilagođava svoj organizam klimatskim uvjetima, tako se isto ponaša i vino“, kaže Vrsaljko. Samo, dodaje, temperatura u podrumu nikad ne smije prelaziti 20 stupnjeva Celzijusa.

Kako Nadinsko blato utječe na metabolizam vinove loze?

Dva osnovna ekološka čimbenika koji utječu na kvalitetu vina s područja Nadinskog Blata su tlo i klima. Zadnjih 50 godina Blato je privedeno kulturi. Izvršena je melioracija. Prije toga, podsjeća dr. Vrsaljko, "Blato je bilo blato koje je u zimskim mjesecima i u proljeće bilo pod vodom, a nakon toga na njemu se ispašala stoka“.

Dakle, stotine godina stvarao se mulj od ostataka raznih uginulih organizama. Cijelo to vrijeme s oborinskog područja ispirale su se čestice najfinijeg tla koje su s ostatkom organizama stvarala razne kombinacije spojeva, odnosno spojeve koji su zapravo bili pelati, kao u ljekovitim poljima. Pri tome su se razni oligoelementi i elementi u tragovima vezali s organskim komponentama te u dubljim slojevima tla, a u malim koncentracijama pozitivno djeluju na metabolizam vinove loze. "Mislim da je to dodatni efekt koji čini specifičnim nadinska vina“, kaže Vrsaljko.

Drugi važan ekološki čimbenik je klima. Naime, tijekom ljeta u vegetaciji ima kontinuirano strujanje zraka (vjetar) jer to omogućuje reljef budući je Nadinsko Blato u mikrodepresiji, ali postoji zračna aeracija (ozračivanje) i to od Škabrnje i Prkosa prema Vranskom jezeru. Vjetar stalno struji. To je, tvrdi dr. Vrsaljko, jako važno za organsko vinogradarstvo jer su uvjeti za razvoj bolesti vrlo mali. Budući da je mikrodepresija (dolina) dolazi do značajnih inverzija (izmjena) temperature između noći i dana što se povoljno odražava na obojenost grožđa i nakupljanje sladora. Tajna je u blatu i klimi.

Nadinsko Blato obuhvaća 350 hektara. Pod vinogradima je oko 300 hektara od toga više od 150 u sustavu ekološke proizvodnje.

Potencijali i u agriturizmu

Nadin ima potencijale ne samo u vinarstvu i maslinarstvu nego i u agriturizmu - ruralnom, seoskom i u kulturnom turizmu budući Nadin ima još nepoznato i neistraženo blago - Nadinsku gradinu, lokalitet na kojemu se živjelo 8 stoljeća prije Krista. Kada se istraži, Gradina će biti značajniji arheološki lokalitet od svih do sada postojećih.

"Staru sam kuću (dvorište i štale) obnovio u tradicionalnom stilu pri čemu je korišten isključivo kamen, drvo ariš, kovano željezo i hrastov namještaj“, kaže dr. Vrsaljko pokazujući nam svoje turističke kapacitete. U pet soba s devet kreveta i dva pomoćna može primiti jedanaest osoba. Ima bazen 32 metra četvorna, kamin i prostranu okućnicu za razne aktivnosti. U blizini je 4.000 metara travnatih površina koje se redovito kose i održavaju.

Na gospodarstvu dr.sc. Vrsaljka u planu je i gradnja mini kušaonice

Pri dolasku gosti ne kriju iznenađenje. "Ne možemo vjerovati", obično reagiraju, ali se vrlo brzo udomaće. Na raspolaganje su im i domaće namirnice koje sami pripremaju pa se osjećaju kao da su u vlastitoj kući. U planu je i mini kušaonica gdje bi mogli dolaziti i drugi gosti, kušati vina, ulje, pršut i druge domaće delicije.

Podizanjem vinarstva, rastom turizma, otkrivanjem Gradine i tura po Gradini otvaraju se izuzetne mogućnosti za razvoj i opstanak jer će sutra privući i druge koji će investirati bilo u kupnju terena, zemljišta ili za turističke kapacitete.

"To je destinacija koja se diže, svaki novi ulagač je dodatna vrijednost u destinaciji, a nikako konkurencija, zaključuje dr. sc. Anđelko Vrsaljko, uvjeren da je pred Nadinom obećavajuća budućnost. Kako u vinarstvu i maslinarstvu, tako i u turizmu, pa što još reći nego: Iz Vrsaljkovih usta u Božje uši.


Fotoprilog


Tagovi

Dr. Anđelko Vrsaljko Sabatina 2019 Šampion Nadinsko blato


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]