Čudo u Žeževici: Petnaest metara duga loza Malog plavca dala urod od 120 kilograma grožđa

Davne 1978.  godine Tonći Litrić iz Žeževice u Omiškoj zagori posadio je stotinjak trsova Malog plavca na predjelu Stupi isključivo za svoje potrebe. Godine i razne klimatološke promjene ostavili su traga u njegovom vinogradu, pokoja loza se osušila, a po logici stvari i prinos je manji. Međutim, Tonći se dosjetio kako nadomjestiti nedostatke.

"Kako bi dopunio ono što fali, iz godine u godinu razvlačio sam plemke i kao što vidite sada imam lozu dugu petnaest metara koja je ove jubilarne godine moj trud nagradila sa 120 kilograma vrhunskog grožđa. Tako da sam s jednom lozom ostvario prinos od deset prosječnih trsova. Slične prinose imam gotovo svake godine. Kod mene nema onih loših berbi. Lozu redovito treba obrezati, tretirati, a svake druge godine i pognjojiti i onda ne može da ne rodi", otkriva nam tajnu svog uspjeha osamdesetdvogodišnji Tonći Litrić.

"U odnosu na prijašnje godine, ova je bila plodna za sve vrste voće, pa je i grožđe dosta opolo, puno soka", govori nam, ističući kako je prosječna gradacija domaćih crnih sorti oko osamnaest gradi, dok njegov plavac ove godine bilježi i koji grad više. Veli, ništa im nije falilo, bilo je obilje sunca, a i kiša je poškropila baš u vrijeme, ponosan je dodajući da će mu, ako ovako nastavi, biti dostatno samo pet ovakvih trsova pa da ima vina za cijelu godinu.

Ni utjecaj retrovegetacije koja je prošle godine upravo pogodila to područje očito nije ozbiljnije naštetilo voćarima i vinogradarima na području Zabiokovskih i Zamosorskih sela, već upravo suprotno. Ovogodišnji prinosi znatno su veći od uobičajenih. Kako grožđe, trešnje, smokve, tako su ove godine u odnosu na dosadašnje obilno rodile i masline. Očito retrovegetacija i nepredvidive klimatske promjene poljoprivrednicima i voćarima više koriste nego štete.