Crljenak se ubrzanim korakom vraća kući

Vinova loza rođena u Hrvatskoj, dugo vremena zapostavljana, osvojila je svijet. Kaštelanski crljenak ili u svijetu poznat kao zinfander, veoma je kvalitetna sorta crnog grožđa poznata prije mnogo stotina godina. Prema nekim podatcima pili su ga Marko Marulić, Petar Hektorović, Hanibal Lucić i Matija Ivanić. Kako se radi o doista specifičnoj i visokokvalitetnoj sorti u Kaštelima je pokrenuta akcija za revitalizaciju i podizanje novih nasada te loze.Glavni pokretač te akcije je poljoprivredna zadruga Kaštelacop na čijem čelu se nalazi direktor gospodin Ante Vuletin. On je uspio zainteresirati sve čimbenike, od Ministarstva, županije, lokalne uprave i samouprave, koji su prepoznali značaj i vrijednost toga projekta i pružili potporu.

Za ilustraciju u Kaliforniji ima više loza zasađenih tom sortom nego u Hrvatskoj svih sorata zajedno. Posebno je zanimljivo da ove najbolje, kaštelanske autohtone sorte nisu bile upisane u hrvatsku sortnu listu. To je isto kao da imate dijete i zaboravite ga upisati u matične knjige.

Oko ishođenja te papirologije bilo je dosta problema ali i to se riješilo.

Hrvatska Radio televizija je snimila dokumentarni film o uzgoju autohtonih sorata i posebno Crljenka. Ovo stoga što su se do sada pojavljivali članici u tiskovinama koji nisu pravilno prikazivali tematiku o Crljenku i njegovu postojanju. HTV je to prepoznao i snimio film u kome je prikazana prava slika podrijetla i životnog puta kaštelanskog Crljenka. U realizaciji ovoga projekta najveća je zasluga gospodina Grgića koji već nekoliko puta dolazi iz Kalifornije i potiče uzgoj Crljenka. Isto tako veliku potporu su dali mnogi stručnjaci, empeolozi, enolozi i dr. s agronomskog fakulteta. Od velike ponoći je i dobra suradnja s poljoprivrednom školom Braća Radić iz Kaštel Štafilića čiji veoma vrijedni učenici često pomažu u realizaciji projekta. Poljoprivredna zadruga Kaštelacop proizvodi i nekoliko vrhunskih vina koja su posvećena hrvatskim velikanima vinogradarstva i vinarstva. Crno vino nosi ime Stjepana Bulića, koji je napisao Dalmatinska empelogafiju, u kojoj je opisao sve sorte vinove loze koja se kroz minula vremena do danas sadila u Dalmaciji, bijelo vino Stanko Ožanić koje nosi ime čovjeka koji je nakon filoksere obnovio dalmatinske vinograde i prošek s imenom najvećeg vinogradara Dalmacije, nositeljem velikog broja međunarodnih priznanja, a tek pred smrt i priznanja Republike Hrvatske, Marcel Jelaska. Ako se podsjetimo da se Crljenak, prema nekim podatcima sadio na ovim prostorima za Kristova rođenja, prije 2000 godina i da se uvelike pio u 3. stoljeću, onda nije čudo da se cijeli projekt začeo baš ovdje u Milenijskom vrtu Gospe Stomorije koja svjedoči postojanje čovjeka i Hrvata na ovim prostorima. i ako

Slijedimo poznatu izreku „IN VINO VERITAS“, možemo dodati i drugu, a to je dok ima Hrvata biti će i crljneka u Kaštelima i cijeloj Dalmaciji.

Posljednju deceniju podižu se mnogi nasadi crljenka diljem Dalmacije i on danas predstavlja sortu ravnopravnu s malim plavcem i drugim visoko kvalitetnim sortama crnoga grožđa.

U pravo se nalazim na jednoj od plantaža površine cca 15 ha na trogirskom području, vlasništvo poznatog imotskog vinara, gospodina Ante Grabovca, gdje je u tijeku berba grožđa. S obzirom da je ovo prva ozbiljnija berba na ovom vinogradu upitao sam gospodina Grabovca što očekuje, on je kazao Ovaj nasad broji sto tisuća sadnica crljenka, plavca maloga i nešto merlota. Nakon tri godine ovo je prva ozbiljnija berba i prema prvim pokazateljima veoma sam zadovoljan. Godina je bila veoma povoljna, kiše i sunca dovoljno i urod je kako po količini, tako i po kvaliteti veoma dobar.

Što se tiče plasmana neće biti problema jer za njega garantira kvaliteta mojih vina, dokazana i prokušana na niz manifestacija i natjecanja.

Autor: Tomislav Drezga