Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolesti vinove loze
  • 31.08.2022. 07:30

Bolesti debla vinove loze uzrokuju velike ekonomske štete - pomoću gljivica do rješenja?

U istraživanju je otkriveno kako gljivice zajednički djeluju u ostvarenju infekcije debla vinove loze, razvoju bolesti i provođenju kontrole

Foto: Depositphotos/maria.symchych
  • 223
  • 50
  • 0

Bolesti debla vinove loze (eng. Grapevine trunk diseases) sve više se šire i postaju veliki problem u vinogradarstvu. Obuhvaćaju skupinu gljivičnih bolesti koje uzrokuju sušenje i propadanje trsova. Najznačajnijim se smatraju eska, petrijeva bolest, crna noga te botriosferijsko sušenje vinove loze, apopleksija i eutipoza. 

Njima je zahvaćeno skoro 20 posto svjetskih vinograda, priopćila je Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino. 

Nova studija međunarodne grupe istraživača predvođena Sveučilištem Massachusetts Amherst pokazala je da gljivice surađuju u napadu na vinovu lozu stvarajući "izvanstanične bombe", piše Decanter

Rezultati istraživanja bi mogli pomoći u zaštiti nasada. Procjena iz 2012. godine je pokazala da su ova oboljenja odgovorna za 1,5 milijardi dolara godišnje ekonomske štete širom svijeta.

Združeno djelovanje gljivica

Proučavano je djelovanje gljivica povezanih s eutipoznim odumiranjem debla i eskoriozom te njihova suradnja u probijanju staničnog zida u tkivu loze. Značajno je istaknuti da gljivice koje izazivaju odumiranje drveta prodiru u unutrašnjost kroz rane, najčešće prilikom rezidbe.

Rezidba vinove loze - koje su najčešće greške i kako ih izbjeći?

Istraživači su otkrili da jedan spoj kojega gljivice ispuštaju u drvo dovodi do smanjenja sadržaja željeza, a druga grupa spojeva proizvodi hidrogen peroksid.

Rezultati istraživanja bi mogli pomoći u zaštiti nasada (Foto: M.C.Celić)

"Kada se hidrogen peroksid susreće s reduciranim željezom dešava se eksplozivna reakcija koja oslobađa mnoštvo radikala kisika koji oštećuju drvenasto tkivo", rekao je Barry Goodell, profesor mikrobiologije na Sveučilištu Massachusetts Amherst.

Navodi se da ovakve reakcije uništavaju stanični zid i omogućavaju gljivicama prodiranje u stanice koje su bogate šećerom. To im omogućava rast i daljnju kolonizaciju drvenastog tkiva. Kako bi se poremetio ovaj proces i spriječilo prodiranje, nužna je primjena antioksidanasa i kelatora niske otrovnosti, odnosno tvari koje reguliraju vezivanje minerala i drugih iona. 

Goodell je naveo da postoje određene bakterije i gljivice koje stvaraju potrebne antioksidanse i kelatne spojeve.

"Naše istraživanje pokazuje da bismo mogli upravljati i zaustaviti bolesti debla kroz bio tretmane povećanjem prirodnog prisustva ovih antagonističkih organizama na vinovoj lozi", komentirao je.  No, potrebno je još ispitivanja na terenu, ali ovo otkriće predstavlja izuzetan proboj u razumijevanju procesa koji sudjeluju u razvoju razorne bolesti i njezinoj kontroli.


Tagovi

Bolesti debla vinove loze Sušenje vinove loze GTD Eska Istraživanje Gljivice


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.