Benvenuti imaju 22 hektara vinograda i ne navodnjavaju: Uzdaju se u kišu, ali i teran

Vina iz nove berbe, koja je lani za malvaziju bila nikada ranije, već 27. kolovoza, ali i veliku vertikalu terana iz magnuma od 2009. do 2016. godine istarske vinarije Benvenuti, predstavila su braća Benvenuti, Nikola i Albert u Zagrebu, gdje već tradicionalno predstavljaju vina, te uvijek izvuku nekoga asa iz obiteljskog podruma koji se upisao u osvajače prestižnih medalja, kao što je platina Decantera, kada je Santa Elisabetta dobila čak 99 bodova.

"Malvazija 2025. jedna je od boljih berbi u recentnoj povijesti naše vinarije i na nju smo jako ponosni. Jednu trećinu vinograda brali smo po idealnom vremenu, već koncem kolovoza, a onda je dva tjedna padala kiša i berba se otegnula sve do 20. rujna", kazao je Nikola Benvenuti, čiji su vinogradi u Kaldiru kod Motovuna smješteni na nadomorskoj visini od 130 do 400 metara u središnjoj Istri. Bila je to prilika i da složna braća najave gradnju novoga podruma, čija će prva faza biti završena već do kraja ove godine, ali neće posve napustiti ni stari obiteljski podrum.

Zelena rezidba i slijepo kušanje

Kako se čulo, položaji vinograda, a najstariji je posadio njihov djed Pijetro, davne 1946. godine, u središnjoj Istri, između Mediterana i Učke, omogućavaju tople dana i svježije noći. Benvenuti danas imaju 22 hektara vinograda, koje ne navodnjavaju, već se uzdaju u tisuću do 1200 litara kiše po četvornom metru godišnje. No, teran sade na tri viša položaja, koja nisu dostupna jesenskim maglama, a koje negativno utječu na kvalitetu grožđa.

Albert je otkrio da su u prvom planu autohtone istarske sorte, malvazija i teran, a na tržištu su kontinurano prisutni zadnjih 20-ak godina, od 2003. godine. Uzdaju se i u zelenu rezidbu, koju rade još od 2009., što znači da se višak grožđa, a to je između 20-30 do čak 70 posto, skidaju prije berbe, početkom kolovoza. Tako na lozi sa lišćem ostane tri do četiri grozda. Čini se jako malo, ali bez toga nema 'dokazane kvalitete', što je velika cijena koju su spremni platiti.

Zelena rezidba u punom zamahu: Vinogradari održavaju ravnotežu između rasta i uroda

Uz to, pobornici su testiranja, degustacija na slijepo, kako bi testirali nova vina, odnosno položaje sa kojih dolazi grožđe. Pa tako na tržištu nema vina iz dvije crne vinske godine 2014. i 2010. jer nije bilo dovoljno dobro za nagrađivani brend (IWC i Decanter) Anno Domini, kojeg je prije nekoliko godina zamijenio naziv Livio Benvenuti, što je posveta njihovom ocu. Riječ je o dozrijevanim i kompleksnijim vinima, a Livio je presudno utjecao i na muškat San Salvatore, najbolje istarsko slatko vino do danas.

Albert je kazao da je bilo godina, kada je berba bila teža za malvaziju nego li za teran, za koji drži da nije još do kraja 'ispričana priča'.

Istra, koja ima pet vinskih podregija, a ona oko Motovuna, središnja znači i bijela Istra, dok je crvenica, bliže moru. Drugim riječima, tlo je tamo siromašnije, ali se brzo suši nakon kiše i dobro cijedi što je važno za vinograde. Njihov broj polako raste u Istri što je svijetlo na kraju tunela u domaćem vinogradarstvu, koje ubrzano, 5000 ha u pet godina, gubi lozu koja život znači.

Teran voli sunce, ali i magnume

Nikola je otkrio da je njegov izbor, i pored velikih tržišnih izazova svakog vinara, da teran ne ide na tržište prije nego što odleži deset i više godina, jer drži da tek onda ta sorta, koja nije aromatična, ali je dosta rodna, kao neke druge crne sorte, prije svih cabernet souvignon, dosege otpimalnu zrelost. Uz crno voće, prije svih brusnice i višnje, osjeti se i miris zemlje, pa je izazov dovesti ga do vrhunca zrenja, najprije godinama u drvenoj bačvi, a onda i u boci. Riječ je o magnum boci što znači da je to ekvivalent dvije standarde boce za vino od 1, 5 litre. Vina točena u ove boce sazrijevaju bolje i sporije i imaju stalno bolji okus nego kad dozrijevaju u standardnim bocama.

Benvenuti su u podrumarstvu, kako kažu, tradicionalni, što znači da vino odležava 24 mjeseca u velikim drvenim bačvama, isključivo od slavonskog hrasta, od 2500 litara, koje nisu paljene iznutra. Tu je i deset posto manjih bačvi od 500 i 225 litara, koje su od francuskog hrasta, a odležavanje uključuje i šest mjeseci čuvanja vina u bocama.

No, ako je nešto što ohrabruje vinare posljednjih godina, onda je to toplija klima, a teran voli sunce, koja je za crne sorte posljednjih godina i u Istri, povoljnija. Ipak, treba se znati nositi sa ćudljivim klimatskim izazovima, koje u pravilu znače da je berba svake treće godine nešto lošija.