Belica prvi puta osvojila više od 90 bodova na susretu vinara u Kastvu: Tko je apsolutni šampion?

Ovogodišnji 21. susret vinara Belica 2026. s rekordnih 135 pristiglih uzoraka vina iz cijele Hrvatske - od Kastavštine, Krka i Istre, do Zagorja i Dalmacije - evidentno je prerasla dosadašnje okvire događanja, stoga se i proizvođači i organizatori s pravom imaju čime ponositi.

Rezultati ocjenjivanja potvrđuju da je 2025. bila iznimna godina za vinare. Prema strogim kriterijima, vina koja osvoje više od 90 bodova zaslužuju titulu Velikog zlata, što je ove godine pošlo za rukom najboljima u kategorijama belice i bijelih vina.

Ocjenjivali renomirani stručnjaci

Apsolutni šampion natjecanja je Darko Mandić čija je Žlahtina (berba 2025.) osvojila 92,67 bodova, okrunivši se titulom Velikog zlata. Govoreći o samom procesu koji je prethodio izložbi, vlasnik brenda Vina Mandić naglasio je važnost struke u podizanju ljestvice kvalitete.

"Proveli smo ocjenjivanje koje je u tri komisije okupilo 15 renomiranih stručnjaka, certificirane ocjenjivače, enologe i sommeliere. Na čelu ocjenjivača bio je dr. sc. Kristijan Damijanić, profesor na Veleučilištu u Rijeci. Uzorci su ocjenjivani međunarodnom metodom do 100 bodova", otkrio je Mandić, inače tajnik Udruge Belica. O kvaliteti vina okupljenima je na susretu svoj rezime iznio spomenuti ugledni enolog Damijanić.

"Ona su naglašene aromatike, pitka i spremna za konzumaciju, mada ima i onih koja imaju veliki potencijal za odležavanje i dosezanje nekih sasvim novih kvaliteta. Ono što je potrebno dodatno i posebno naglasiti veliki je broj pristiglih vina koja osvajaju medalje što je za svaku pohvalu", naglasio je predsjednik komisije.

Ljubav i entuzijazam Darka Mandića

Šampiona Mandića upitali smo za tajnu uspjeha koje posljednjih godina niže, na što nam je odgovorio da to svi žele znati. Nema, kaže, neke tajne - on samo radi najbolje što zna uz obavezno dodavanje sastojaka kao što su ljubav i entuzijazam. Posebno je zadovoljan činjenicom da su njegovi prijatelji vinari, dakle ekipa s kojom se druži, zadnjih nekoliko godina jako napredovali. Čini mu se da to govori dovoljno.

"Važno je ići na ocjenjivanja diljem Hrvatske, ali i dalje. Kada imate kvalitetan proizvod, vidljivost se može povećati samo tako. A zatim je moguće i podići cijenu, što ja ipak nisam napravio. Ali jednog dana ću, nadam se, uspjeti 'naplatiti ruke'. Ukratko, jedna mala boutique vinarija može ići samo na 'limited edition' kvalitetu kako bi postigla dobru cijenu", rezimira.

Mandić ide u tom smjeru iako je svjestan da se do rezultata dolazi polako. "Taman ću poć va penziju kad ću počet zasluževat", simpatično se prebacuje na domaći dijalekt u prilično uspješnom pokušaju šale na vlastiti račun.

'Belica' je najveće ocjenjivanje na Kvarneru ovoga tipa, gledajući ona nakon kojih slijedi degustacija. Naime, postoji Kvarner International Wine Trophy koji se održava u Vrbniku, ali tamo nema mogućnosti degustiranja, dok se u Kastvu može kušati i najbolja i sva ostala.

Ocjenjivači su enolozi i sommelieri koji ocjenjuju i vina na Vinistri te u drugim krajevima Hrvatske, neki od njih djeluju i na europskim i svjetskim razinama. Dakle, riječ je o vrhunskim profesionalcima.

"Treba biti prisutan na svim tim kvalitetnim ocjenjivanjima. Do kraja mjeseca očekujemo rezultate s Vinistre, a nadamo se da će biti dobri", kaže Mandić koji je u šest godina četiri puta bio ukupni šampion u Kastvu. No uspjehe niže i šire, najveći mu je onaj na Decanteru gdje je osvojio broncu s malvazijom iz 2023.

Počeo u konobi kod prijatelja, danas ima Decanter medalju: Priča vinara iz Opatije

U Udruzi Belica svi djeluju volonterski, puno je tu uloženog vremena, truda, rada i odricanja. Jedan uži krug ljudi je posebno angažiran, ali kada je akcija kao ovih dana, pokrenu se i ostali. Možda nije na odmet spomenuti, za one koji još ne znaju, da je belica kupaža do šest autohtonih sorti grožđa - verdić, brajkovac, divjaka, mejsko, jarbola i malvazija - i po tome je zaista posebna. A Udruga svake godine postiže jedan viši nivo, i s količinom, i s kvalitetom, ponosno ističe njen tajnik.

Najbolje crno vino je Nera 2025 OPG-a Plovanić

"Dva zlata, nabolje ocijenjeno crno vino i zlatna malvazija - više smo nego zadovoljni, to je jednostavno potvrda kontinuiteta, nastojanja, rada i truda", kaže Dean Rubeša iz OPG-a Plovanić vina. "Nera je bila apsolutni šampion u Ludbregu, a sad je i ovdje najbolje ocijenjeno crno. To je mlado crno vino, berba 2025. koje ima potencijal i za nešto više, za odležavanja. Mislim da će se o njoj još čuti", dodaje.

Vinogradarstvo u Kastavštini je povijesno ukorijenjeno, nastavlja, a u prošlosti je imalo daleko veći značaj za preživljavanje ljudi s ovoga područja. "Definitivno je belica u našoj podsvijesti nešto što stavljamo na pijedestal - ne samo zato jer je to zaista dobro, nego je igralo ogromnu ulogu u povijesti, praktički je osiguralo opstanak ljudi na ovim područjima", opisuje Rubeša.

Nažalost, nakon Drugog svjetskog rata, uslijed urbanizacije i industrijalizacije, poljoprivredne površine su gotovo nestale. Njihova obitelj je prva nakon pola stoljeća nestajanja vinograda ponovno krenula u sadnju ove sorte, ali na jedan sasvim drugi način, daleko moderniji pristup.

To je pokazalo izvrsne rezultate jer je olakšalo rad, a time i omogućilo da konačni proizvod u podrumu bude kvalitetniji. Problem belice je količina - nema dovoljno površina, naročito nedostaje hektara u komadu.

Jedno od najuspješnijih crnih vina regije

"Trenutno smo najveći proizvođač belice, a nešto smo malo jači od hektara. Taj hektar je podijeljen na pet pozicija i to je sva ljepota, ali i strahota ovoga posla, jer se pet puta moraš premještati da bi tretirao nasade. Ima to i svojih prednosti, naravno. Neki mi kažu: 'Super, ne može ti led sve potuć'. A i ako dođe bolest, teže se proširi", opisuje Rubeša.

Međutim, vinogradi su toliko rijetki da onda i ptice i druge životinje za to znaju, smije se, te dodaje kako se ovaj posao mora voljeti da bi se čovjek u njemu našao, ”Mi koji smo unutra, to volimo i ne posustajemo”.

Njihova je vinarija godinama poznatija po bijelim vinima, međutim uspjeli su naći poziciju dobre sirovine za crno što su potvrdili sa svim dosadašnjim priznanjima za Neru. To je vrhunska kupaža kojom dominiraju sorte syrah i cabernet sauvignon koje su se odlično posložile te ima potencijal i za odležavanje.

Ono trenutno uživa status jednog od najuspješnijih crnih vina regije, što potvrđuje i nedavno priznanje na 33. međunarodnoj izložbi "VINCEkovo 2026." u Ludbregu, gdje je Nera iz berbe 2025. proglašena šampionom u iznimno jakoj konkurenciji.

Sinergija mladih snaga i iskustva starijih

Njihova malvazija Baredine tipični je proizvod Istre iz okolice Buja, s bijele, debele, masne zemlje, opisuje Rubeša. "Unatoč svim neprilikama sa sušama, na takvoj zemlji malvazija zaista može izdržati sušu puno više nego na nekim drugim tipovima. To su pozicije otvorene prema moru, po meni top pozicije, i ta malvazija iz tog vinograda iz godine u godinu to i potvrđuje", naglašava.

Nosteljica OPG-a Plovanić unatrag nekoliko godina je njegova kći, Ivana Rubeša, koju pitamo kako se snašla u toj ulozi.

"Dobro, jer je vinogradarstvo i vinarstvo dio mog života od najranijih dana, nešto što nikada nisam vidjela kao posao ili zadatak. Kada dolaziš iz takve obitelji, to je neka svakodnevica, naše normalno provođenje vremena. Svi radimo, to dolazi prirodno i dobra je sinergija mladih snaga i iskustva starijih", zadovoljno će 28-godišnja Ivana.

Kaže i kako priznanja uvijek puno znače jer su ona pečat nakon naporne godine i truda koji se ulaže iz dana u dan. Posebno joj je drag uspjeh ovogodišnje Nere. "Veseli nas taj novi svijet koji se otvara s crnim vinima i sa svim mogućim kombinacijama koje se mogu kroz odležavanja i doradu očekivati u predstojećim godinama”, govori.

Tri zlata PZ-a Vrbnik

Najbolje odležano bijelo je ono PZ-a Vrbnik, Zlatna Vrbnička Žlahtina Grand Cru 2024 s 89,00 bodova (zlato), a najbolje odležano crno napravio je OPG Gršković također iz Vrbnika (Sunčin cuvee 2024 i također je osvojio zlato sa 85,33 boda).

Poljoprivredna zadruga Vrbnik osvojila je tri zlata što pokazuje da oni kao najstarija zadruga i vinarska kuća u županiji i dalje drže kvalitetu. Ovo im je četvrto zlato ove godine, a nadaju se dobrim rezultatima također na Vinistri i Decanteru. Imaju 121 zadrugara i 16 kooperanata, a prošle godine su proslavili 120 godina postojanja.

Denis Matanić, upravitelj Vinarije Vrbnik, ujedno je i član Hrvatskog zadružnog saveza te odlazi na sastanke u Zagreb gdje ga druge zadrugarske tvrtke pitaju za recept uspješnosti. "Recept su sloga i dobar proizvod. Članovi odrade vrhunski posao u svojim vinogradima, a zadruga s enolozima odradi vrhunski posao u podrumu”, kaže Matanić koji je zadužen za plasman.

Svake godine prodaju svu robu, nastavlja, a 2024. su bili u top 10 vinarija. Iznad njih su velike kuće koje su privatne, no ako se gledaju zadruge, oni su broj jedan - i po količinama i po tehnologiji - po čemu ne zaostaju niti za jednom vinarskom kućom.

Osvrnuo se na Kastav i smotru vina riječima da je u prolazu vidio polje na kojem su prije rasle krizanteme, a sada je posađena loza, što mu se jako svidjelo. Vezano za natjecanje komentira da su ocjenjivači bili vrlo stručni i odrađen je pravi 'blind testing'. Dodaje i kako u Istri ima jako puno malih vinara koji se tek otkrivaju i vjerojatno bi neki došli ovdje kada bi ih se pozvalo, iako oni imaju već 30 godina Vinistru. Uglavnom, vjeruje da ima još prostora za širenje manifestacije.

Poticajno ozračje unutar županije

Predsjednik Udruge Belica, Ivan Rubeša, priča kako su se prema ostatku Hrvatske otvorili prije dvije godine. Do tada su na natjecanju sudjelovali samo uzorci iz njihove Udruge. Uslijed promjene smjera, u dvije godine su narasli s nekih 70-80 uzoraka na ocjenjivanju do 135 koliko ih je pristiglo ove godine.

Jako mu je drago, ističe, da su uz prijateljske udruge iz Ludbrega, Nadina i Trs s Labinštine, ove godine dali uzorke i vinari s Krka - to je manifestaciju podiglo na jedan veći nivo, a s druge strane je pojačalo konkurenciju.

"Vinari s Krka su prošli ovo što mi sada prolazimo prije 10-15 godina. Oni su veći proizvođači, imaju puno veće nasade i istinski nam je drago da su nam se pridružili. To su vrhunska vina i jako dobro su ocijenjena, većina ih je dobila zlata. Posebno mi je drago da smo počeli bolje funkcionirati unutar županije i da potičemo jedni druge", kazao je predsjednik kastavske udruge.

Kvarner Wines je aktivirao sve njih na području PGŽ-a, kaže, ali potiču ih i županija i lokalna samouprava. Svi sada čini se razumiju da je eno-gastro turizam i vinarstvo unutar toga fantastična stvar za našu regiju. Osvrnuo se na pobjednike - OPG Plovanić, Vina Mandić i posebno naglasio Vinariju Kapić čiji proizvod je prvi puta u ovih 22 godine postojanja Udruge doveo do toga da je nečija belica osvojila više od 90 bodova, što pokazuje da njegova kvaliteta raste. "Svi koji su dobili zlata, to su definitivno i zaslužili”, zaključuje Ivan Rubeša.

Zanimljivost ovogodišnje smotre bila je prezentacija novog suhomesnatog proizvoda tvrtke Buretić Bregi. Riječ je o autohtonom kvarnerskom proizvodu, kobasici koja sadrži i belicu. Vino za nju dolazi od Vinarije Kapić, a dodatnu kvalitetu i zanimljivost okusa daje joj unikatni Brsečki česan.

Toni Babić o pobjedničkoj belici

A upravo je Vinarija Kapić ove godine priredila pravo iznenađenje svojom pobjedničkom belicom koja je s osvojenih više od 90 bodova udruzi donijela Veliko zlato. Što vlasnik Toni Babić kaže o tom uspjehu?

"Jako sam zadovoljan jer je riječ o mladom vinogradu podignutom 2021. koji je prošle godine ušao u puni rod, a sorte smo prvi puta vinificirali odvojeno. Prvo je odvojen verdić i to u dva termina. U prvom je 50 posto prinosa pobrano za pjenušac. Sa svakog trsa skinemo pola grozdova, pri čemu radimo negativnu selekciju", kaže Babić. To znači da unutarnji grozdovi koji su zeleniji i imaju više kiseline idu za pjenušac. U sljedećim tjednima u preostalom grožđu šećeri rapidno rastu, dolazi do višeg stupnja zrelosti i kompleksnije sirovine za proizvodnju mirnog vina.

"To je jedna vinifikacija, verdić monosortni. Drugi je divjaka koju smo kratko macerirali jer se u pokožici nalazi više aroma i tu smo dobili izraženiju aromatiku. Treća sirovina je ostatak od brajkovca, mejsko belo i jarbole koje su sve izmiješane negdje početkom veljače. Na to je dodano oko 20 posto vina od starih trseva koji su sađeni 50-ih godina što daje malo težine, malo mekoće, malo ozbiljnosti. Sve u svemu, riječ je o kupaži koja je dobro poentirala", opisuje.

Neki će možda reći da to nije pravi način za raditi belicu, ali čini se da nije ni krivi obzirom na rezultate. Ovako je puno lakše 'poštimati' sve okuse i aromatiku da finalni proizvod bude potpun. Ako se sve izmiješa već u berbi, stvari se zapravo prepuštaju slučaju.

"Sa strane je ostao jedan dio verdića koji nismo riješili, ali to se iskupažira s nekim drugim vinima. Uglavnom, ne mora sve ući u finalnu kupažu. Kada se pogode neki omjeri, odradi se miješanje”, otkriva Toni Babić.

Spomenimo da su u kategoriji same belice, uz pobjednika Kapića, visoko rangirani i Vedran Dorčić (zlato), Kristijan Lučić (zlato) te Arsen Jardas (srebro).