Počeo u konobi kod prijatelja, danas ima Decanter medalju: Priča vinara iz Opatije

Darko Mandić, vlasnik brenda Vina Mandić, jedini je opatijski vinar i danas iznimno uspješan u tom poslu.

Proizvodnju, preradu i punjenje obavlja u mjestu Rukavac (općina Matulji), dok je sjedište obrta u centru Opatije, gdje ima - kako on voli reći - najmanju konobu na svijetu za prodaju na kućnom pragu.

Prvo vino je napravio 2005. u konobi kod svog prijatelja od kojega je i učio. To su bili njegovi prvi nesigurni koraci te priznaje da je uz nečiju pomoć mnogo lakše započeti tako nešto.

"Moji prijatelji su kasnije učili od mene, i tek tada su počeli napredovati u kvaliteti", otkriva Mandić priznajući da bez jednog takvog prijatelja koji nesebično dijeli znanje, on možda ne bi nikada "ni delal vino”.

Bronca na Decanteru

A danas se može pohvaliti brojnim priznanjima za svoj rad. Kako kaže, najveći uspjeh do sada je brončana diploma s Decantera koju je osvojio prošle godine.

"Moremo slobodno reć da je to svetsko prvenstvo u vinarstvu, i to je jedan ogroman ponos", iskreno priznaje. Kada su stigli rezultati, prisjeća se, uvidio je kako je gotovo 25 posto uzoraka bilo odbačeno, što ukazuje na još veću vrijednost ove bronce.

Na ocjenjivanje je poslao malvaziju iz 2023. Vino je bilo nešto starije od godinu i pol dana, još uvijek je imalo lijepu svježinu i lijepe arome - što je od strane žirija i prepoznato. Ove godine se na Decanter i Concours Bruxelles priprema ići sa svježim vinima.

Osvojena bronca mu je uvelike povećala prepoznatljivost na tržištu što se pozitivno odrazilo na prodaju, no cijene nije podizao. Smatra kako je ovakvo priznanje dodatna reklama koja tržištu ”omogućuje da proba kvalitetu”. A upravo je to u središtu njegovih interesa - ne količina, nego kvaliteta.

Godišnje ugrubo proizvede oko 7500 litara i ”sve ide u butilje”. Od lani ima odležane malvazije tako da je u ovome trenutku za tržište spremno otprilike 10.000 butelja.

Kvarner - Europska regija gastronomije

Od prošle je godine član udruženja Kvarner Wines - iako trenutno nema vinograd na području Kvarnera, prepoznali su njegovu kvalitetu.

Ovdje je zgodno spomenuti kako se u Rijeci 13. i 14. ožujka održava festival WineRi koji organizira navedeno udruženje. Ove godine festival ulazi u novu fazu razvoja i djeluje pod nazivom Međunarodni festival vina Kvarner – WineRi (Kvarner International Wine Festival – WineRi).

Udruga je u svome radu jako ozbiljna, smatra Mandić, a kako je Kvarner 2026. Europska regija gastronomije, u ovoj suradnji vidi priliku za prepoznavanje kvalitete njegovih vina, time i lakši put do krajnjeg potrošača.

Naime, osim što prodaje na kućnom pragu, Mandić se sa svojim vinima voli predstaviti na sajmovima gdje je, priznaje, i bolja zarada. Inače je svoj posao teško naplatiti jer su cijene išle jako gore, komentira.

Pjenušac kao slučajna priča

Pjenušac je slučajna priča, kaže, a takve su obično najbolje. "Došlo je grožđe doma, sve je bilo nešto na brzinu, počeli smo s preradom, ali su bili tako mali sladori da za mirno vino nije bilo dovoljno. U sekundi sam pomislio da bi mogli ići na pjenušac", opisuje Mandić neplaniranu situaciju koja ga je snašla.

Hitro su reagirali i u sat-dva su već imali analize koje su pokazale da je to idealno za pjenušac. Krenula je nova priča – i to sa muškatom žutim kojega nema puno, ali je odličan.

"To je pjenušac napravljen klasičnom metodom koji odležava drugu fermentaciju u boci. Bio je 13 mjeseci na kvascima i 2025. smo ga u svibnju degoržirali. U HAPIH-u - Centru za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo - je dobio etiketu 'vrhunsko pjenušavo vino' i u studenom sam na prvom ocjenjivanju u Višnjanu osvojio prvu diplomu zlatnoga sjaja za ovaj proizvod", priča nam.

Radi ono što voli - i najbolje što zna

Planira ići dalje u tom smjeru, s time da će isprobavati nove stvari, pa umjesto dosadašnjih 13 mjeseci, već ima pjenušac od dvije godine na kvascima. Naglašava kako mu nije do kvantitete, već do kvalitete.

"Nije mi teško biti bez nečega ako procijenim da će kasnije biti rezultata. Kod mene je riječ o velikom entuzijazmu. Ne zaboravimo da su u vinarstvu u pitanju ogromna ulaganja", podsjeća uz priznanje da je dosta teško baviti se ovom djelatnošću, ali ne razmišlja na taj način. Radi ono što voli najbolje što zna i rezultati dođu sami.

Za sada je uspjeh konstanta, nema oscilacija nego je krivulja u laganom porastu, i to je dokaz da dobro radi. Dodaje kako ove godine planira biti na tržištu već u svibnju sa svježim vinima, što je najranije do sada.

Pjenušac, kaže, previše ne nudi restoranima, jer je uspio. Odličan je, ali nema velike količine. Imalo bi smisla sklopiti suradnju s jednim ugostiteljem s kojim bi dogovorio godišnje određenu količinu, no za sada ga nudi na sajmovima.

U tome posebno uživa jer voli komunicirati s ljudima i uspostavljati nova poznanstava. Prisjetio se u jednom trenutku tijekom razgovora pjesme ”Nije u šoldima sve” u kojoj se uvelike prepoznaje.

Šampion u Nadinu

Osim spomenutog Decantera na međunarodnoj razini, iskazao se i na regionalnim natjecanjima. Na Izložbi mladih vina prošle godine je u Ludbregu osvojio dva zlata i jedno srebro, dok je ove godine već osvojio tri zlata i jedno srebro. Njegova žlahtina proglašena je prošle godine u prosincu najboljim bijelim vinom na 17. Manifestaciji mladih vina i maslinovih ulja u Nadinu.

Kao udruga idu organizirano na razna događanja, ali nastupaju sa svojim vinima, i prvi puta je u Nadinu jedan od članova bio šampion u nekoj kategoriji što je ogroman uspjeh. Na tom natjecanju ocjenjuju stručnjaci s Instituta, poznati enolozi... Sve je na visokom nivou.

"Bilo je i Stipanje pul Marković ovdje pul Srdoč kamo namjerno nisam dao malvaziju i žlahtinu jer je uvijek u vrhu, pa da i drugi dobiju šansu. I onda pošaljem muškat koji je na kraju bio ukupni šampion”, smijući se opisuje i zaključuje kako se stvari razvijaju u dobrom smjeru. Priznanja mu mnogo znače, jer svatko voli da mu je na neki način priznat trud koji ulaže u ono što radi pa tako i on.

Smotra vina u Kastvu

Mandić je i tajnik Udruge Belica. Opisuje nam kako je riječ o udruzi koja radi na revitalizaciji vinogradarstva i vinarstva Katavštine. Organiziraju brojna događanja – između ostaloga najavljuje i 21. Smotru vina u Kastvu koja će se održati 18. travnja 2026. od 15 do 20 sati u Boćarskom domu Slavko Stanić.

Kastav zove vinare iz cijele Hrvatske: Uzorci do 24. ožujka, smotra 18. travnja

"Očekuje nas puno posla, organiziranja samog ocjenjivanja, s vrhunskom ekipom ocjenjivača - enologa i sommeliera - na čelu s predsjednikom dr. sc. biotech. Kristijanom Damijanićem. Na samoj smotri se očekuje veliki broj uzoraka vina, stoga ovim putem šaljem poziv svim vinoljupcima da posjete Kastav i ovu jedinstvenu smotru gdje će imati prilike kušati vina iz cijele Hrvatske, a posebno našu autohtonu sortu kastavšćine - vino belica“, navodi.

Sirovina poskupljuje, ali on cijene ne diže

"Moja priča ima podlogu, postigao sam uspjeh koji nije slučajan, imam konstantan rast kvalitete”, nastavlja Mandić. Uvjeren je da će to uvidjeti i lokalni ugostitelji pa da ne moraju kupci uvijek dolaziti na kućni prag.

Do dana našeg razgovora bio je u pregovorima za dva-tri mjesta, vidjet će kako će se stvari dalje razvijati, ali za sada razmišlja pozitivno.

Priča nam dalje kako već tri godine ima iste cijene, dok je sirovina poskupila više nego duplo. Njegova vina nisu jeftina, napominje, ali to su minimalne cijene za kvalitetu koju nudi.

Zahvalna crvenica

Kada se počeo baviti vinarstvom, nije imao svoje grožđe; sada ima u istarskoj općini Vižinada u zakupu vinograd malvazije i cabernet franca, ugrubo oko pola hektara, što zadovoljava njegove potrebe. Konobu je počeo graditi 2006. godine, sada mu je bila 21. berba, 20. u ovoj konobi.

Vinograd je na crvenoj zemlji koja se pokazala vrlo zahvalnom - i kad su bile sušne godine, nije bilo loše. "Kao da crvenica zadržava vlagu pa je urod uvijek odličan. Samo nam je jednom, prije možda desetak godina, planove poremetio kasni mraz. Tada je rodilo malo grožđa, no sve ostale godine su bile odlične”, otkriva.

Dodaje kako se obično smatra da je bijela zemlja najbolja za grožđe, ali njemu se ”crvenica pokazala top”. Spomenimo da se terre bianche, odnosno bijela zemlja, odnosi na specifičnu vrstu istarskog tla izuzetno cijenjenog i u vinogradarstvu i u maslinarstvu.