Želite li brati gljive u šumi, ovo morate znati

Sakupljanje nadzemnih vrsta gljiva za osobne potrebe, prema novom Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta (NN 114/2017), dozvoljeno je u količini od 3 kg dnevno.

Ako ste šumoposjednik i gljive skupljate u svojoj šumi, ne trebate imati nikakvu posebnu dozvolu, samo se trebate držati propisane dnevne količine. Za skupljanje gljiva na području državnih šuma kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. trebate ishoditi godišnju dozvolu, koja se izdaje bez naknade.

Dozvole za sakupljanje kestena i gljiva treba ukinuti?

No, prilikom skupljanja gljiva ipak trebate imati na umu nekoliko bitnih pravila u cilju njihove zaštite:

• dozvoljeno je skupljati samo plodište ;  
• gljive se smiju brati rukom ili odrezati nožem;
• nastala rupa mora se prekriti zemljom;
• nije dopušteno oštećivati micelij ili stanište;
• smije se ubrati samo dvije trećine, dok jedna trećina gljiva mora ostati na lokaciji prikupljanja radi daljeg razvoja i razmnožavanja;
• prestara i premlada plodišta nije dozvoljeno skupljati;
• nije dopušteno odbacivati već skupljene gljive.

I za kraj, nekoliko pojmova vezanih uz gljive:

Plodište = dio gljive na kojem se razvijaju spore.  Kod nadzemnih vrsta gljiva plodište je onaj nadzemni dio koji vidimo kada ju ugledamo na njenom staništu. Plodišta kod većine gljiva traju vrlo kratko, najčešće nekoliko dana ili tjedana i razvijaju se nekoliko puta u sezoni. Kod većine nadzemnih gljiva sastoji se od stručka i klobuka.

Micelij = mreža hifa kojs se nalazi unutar tla, odnosno supstrata ili biljnih ostataka na kojima gljiva raste. Sastoji se od hifa.

Hife = dugačke niti koje tvore micelij i plodište gljiva. Najčešće se sastoje od niza stanica. One prodiru u hranilište i crpe iz njega hranu i vodu.

Spore = rasplodne stanice smještene na donjem dijelu klobuka koje služe za razmnožavanje gljiva. Kada dozriju,  padnu na tlo i iz njih se klijanjem razvijaju hife koje će izgraditi micelij.

Autorica: Maja Pleše, dipl.ing.šum.