Toplina iz lokalnih izvora biomase

Istok Hrvatske nekada je bio poznat po drvnoj industriji. Nažalost, proteklih dvadesetak godina, kao i mnoge druge industrijske grane, i ova je gotovo u potpunosti nestala. No, potencijal je tu. Velik je i svakako ga treba iskoristiti.

"Na prostoru županije još uvijek više tisuća hektara nije u sustavu poticaja, čak nije ni prepoznatljivo u smislu njihovog valjanog korištenja. Ljudi zanemaruju to što imaju, a ljubomorno čuvaju. U pravilu, imamo prilično nesređeno stanje sa neprepoznatljivim potencijalom te se moramo kao struka malo više pozabaviti time. Imamo površine i razloge da poljoprivreda pridonese energetskoj učinkovitosti, odnosno i samodostatnosti lokalne zajednice", ističe Andrija Matić, pročelnik UO za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije.

Brzorastuće vrste drveća pogodne za biomasu

Upravo te površine idealne su za provođenje europskog projekta. Riječ je o kulturama kratkih ophodnji, modernoj poljoprivrednoj djelatnosti koja proizvodi drvnu sječku za dobivanje energije. Riječ je o brzorastućim vrstama drveća koje se ovisno o klimatskim uvjetima, karakteristikama tla i dostupnosti vode sade ručno ili strojno. U Hrvatskoj se sade crna joha, breza, grab, kesten, jasen, bagrem, topola i vrba. Ciljana područja energetskog instituta Hrvoje Požar su Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija.

Željka Fištrek, istraživačica na energetskom institutu Hrvoje Požar ističe: "Organiziramo seminare za poljoprivrednike, upravitelje javnim zemljištem i potencijalne korisnike drvne sječke i peleta."

Na našem području ljudi još uvijek nisu dovoljno upoznati s prednostima koje sa sobom donosi proizvodnja peleta i općenito iskorištavanje biomase. Tek posljednjih desetak godina počinje se intenzivirati poticanje proizvodnje, zahvaljujući integraciji u Europsku uniju.

Pelet upola jeftiniji od lož ulja

Josip Faletar, predsjednik Klastera Slavonski hrast govori: "Sad se polako pokreće svijest ljudi i u ekonomskim razlozima jer je pelet u odnosu na lož ulje jeftiniji u pola, a u odnosu na plin otprilike za PDV. Mi kad kupimo pelet razvijamo naše firme u regionalnom razvoju. Od 100 kubika trupaca, imate 20 kubika parketa, poda ili vrata, a 80% je drvni ostatak. Ako taj ostatak oplemenite, date mu neku dodatnu vrijednost, time se i dodatno zapošljava ljude."

U čitavoj priči ne smije se zanemariti ni ekološka komponenta, koju potenciraju europske politike.

"U usporedbi sa fosilnim gorivima, to je jedan energent koji je čišći, koji je CO₂ neutralan te je zbog toga pogodniji za gradove", ističe Željka Fištrek.

Potiče se domaća proizvodnja

U našim krajevima postoji svojevrsna tradicija grijanja na biomasu, no riječ je o ogrjevnome drvetu.

Pozitivan primjer za ovu priču dolazi iz Vukovara, gdje je gradska tvrtka odlučila kotlovnicu, koja je do tad radila na lož ulje, zamijeniti i prijeći na pelete.

Prelazak na biomasu isplativ je građanima, posebice ustanovama, iz nekoliko razloga. Osim što je sirovina jeftinija, prelazak na nov sustav moguće je u visokom postotku sufinancirati iz Europskih fondova, smanjuje se emisija štetnih plinova, a ujedno potiče domaća proizvodnja.

Foto: Nostal6ie/bigstockphoto.com