• Šumski požari
  • 02.05.2020. 10:30

Sve češći požari u šumama - Što možemo učiniti za prirodu?

Prirodi trebaju godine da stvori vlastiti sustav, a jedan veći požar sve to uništi za vrlo kratko vrijeme. Koliko čovjek doprinosi svemu tome i što može učiniti da se to spriječi?

Foto: Depositphotos/Petrichuk
  • 353
  • 36
  • 0

Područja Hrvatske su geografski veoma raznolika. Odmah na prvu asocijaciju, šume nude bogatu sliku i što se tiče reljefa, samog izgleda, ljepote, atraktivnih lokacija, ali i u smislu raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta.

No često se, a tako je bilo i nedavno, ta slika pokvari, izmijeni i uništi pojavom požara koji kratkoročno ili dugoročno djeluju na ekološke sustave koji su itekako osjetljivi. Ono što je najžalosnije, požari su posljedica u najvećem broju slučajeva nepažnje ili namjere, a vrlo rijetko ih priroda sama aktivira.

Riječ je o opasnoj pojavi za sigurnost ljudi i njihove imovine, naravno, ukoliko se pojave blizu naseljenih mjesta. Tada se protiv vatrene stihije bore ne samo vatrogasci nego i, svjedoci smo, sami mještani ugroženih naseljenih područja koji štite sebe i imovinu. A nimalo nije lako uhvatiti se u koštac sa vatrom koja guta prirodu, posebno kada uvjeti gašenja budu otežani djelovanjem vjetra i visokim temperaturama. No čak i onda kada ljudi i njihovi posjedi nisu izravno ugroženi, požari ostavljaju duboke posljedicu po okoliš. Nešto što se stvaralo godinama, desetljećima, bude uništeno u vrlo kratkom vremenu, a onda je opet potreban dug period kako bi se vegetacija obnovila.

Posljedice požara vidljive su odmah

Svaki požar ima ogroman utjecaj na biodiverzitet, uništenje ili smanjenje općekorisnih funkcija šume i migraciju vrsta. Ogledan primjer su pogotovo oni koje se jave u proljeće kada se priroda budi, a brojne životinjske vrste se u svojim staništima pripremaju za reprodukciju. I dok je potrebno duže vrijeme da se stvori jedan ekosustav, veći požar za kratko vremena sve to degradira.

Veliki požar na Korčuli: Gori više od 200 hektara borove šume

Kako vatra utječe na prirodu, pitali smo Roberta Primorca, dipl. ing. šumarstva.

"Negativne posljedice su vidljive odmah pošto je šumski ekosustav razoren. U slučaju velikih vatri, po njihovom okončanju nastupa obnova koja zna biti brza i uspješna ali i, u nerijetkom broju slučajeva, teška i spora", objašnjava Primorac te dodaje da se tek za dvije do tri vegetacijske sezone stvaraju uvjeti za novi početak i razvoj flore i faune. "To se ostvaruje kada pionirske vrste koje obnavljaju i mineraliziraju tlo djeluju u zajedničkoj korelaciji sa klimatogenim vrstama na pogođenom lokalitetu", dodaje on.

Koliki je utjecaj čovjeka na ove promjene?

Osim na degradiran izgled i dugoročne posljedice na biljni i životinjski svijet, požari utječu i na klimu općenito jer stvaraju velike količine ugljičnog dioksida (CO2), stakleničkog plina koji doprinosi negativnim klimatskim promjenama. Uz to, negativan je utjecaj požara i na fizička i kemijska svojstva tla. Na takav način smanjuje se količina i sadržaj humusa u zemljištu koje postaje suho, teško i nepropusno za vodu te se često raspucava. 

Čovjek može utjecati na sanaciju opožarenih područja tako što će sanitarnom sječom ukloniti oštećena stabla u šumi, kao i mjerama zaštite tla doprinijeti obnovi prirode. Ona može biti prirodna, potpomognuta prirodna i aktivna prirodno - umjetna.

Najviše što ljudi mogu doprinijeti okolišu jest da budu savjesni i ne uništavati ga, a paljenje je jedan od najbržih oblika uništavanja. Znanstveno je dokazano da boravak u šumama smanjuje stres, dakle, poboljšava opće zdravlje čovjeka. Vrijeme provedeno u uništenoj prirodi nas može samo učiniti ljutima što postoje s jedne strane oni koji je uništavaju, a s druge, takvi rijetko budu adekvatno kažnjeni od nadležnih institucija.

I dok je dosta jedna nepažnja i jedna osoba da zapali, prečesto treba i više desetaka osoba, službi i više dana da se taj požar ugasi. A kako je već navedeno, vegetaciji treba mnogo duže da se obnovi.


Tagovi

Požari Obnova ekosustava Vegetacijska sezona Klimatske promjene Robert Primorac Sanacija šuma Sanitarna sječa


Autor

Marko Čuljak

Diplomirani novinar koji bi htio, nakon desetljeća praćenja dnevno-političkih zbivanja, više vremena provesti s florom i faunom.