Suše, požari i štetnici mijenjaju europske šume: Znanstvenici stižu na Plitvice

Šume diljem svijeta suočavaju se s pritiscima kakvi dosad nisu zabilježeni. Klimatske promjene, ekstremne suše i toplinski valovi, veliki šumski požari, širenje štetnika te ubrzani gubitak biološke raznolikosti već ostavljaju vidljive posljedice na šumske ekosustave, uključujući one u Europi i Hrvatskoj.

Promjene se pritom više ne očituju samo u gubitku pojedinačnih stabala. Europske šume sve više gube vitalnost, biomasu i sposobnost vezivanja ugljika. Prema podacima navedenima u najavi međunarodne konferencije "Forests of the Future: Research and Forest Management in an Era of Change", od 2018. godine gubitak šumske biomase po pogođenom hektaru u Europi povećao se za 46 posto, ponajprije pod utjecajem sve češćih suša, toplinskih valova, požara i gradacija štetnih kukaca.

Istodobno se europski ponor ugljika, odnosno sposobnost šuma da iz atmosfere uklanjaju i pohranjuju ugljik, u posljednjem desetljeću smanjio za približno 30 posto.

Šume koje više ne mogu pružati iste usluge?

Nastavak takvih trendova mogao bi imati dugoročne posljedice za europske šume. Posebno bi mogli biti ugroženi dijelovi srednje i južne Europe, gdje bi ekstremni klimatski uvjeti mogli dovesti do masovnijeg odumiranja stabala, promjena u sastavu šumskih sastojina i povlačenja pojedinih vrsta.

Posljedice ne bi bile ograničene samo na šumske ekosustave. Šume imaju važnu ulogu u zaštiti od poplava i erozije, ublažavanju ekstremnih temperatura te vezivanju ugljikova dioksida.

U 17 godina naraslo 54.000 ha novih šuma: Kako gubimo stotine milijuna eura na zarasloj zemlji

U godinama s izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima šume bi, upozoravaju organizatori konferencije, mogle izgubiti dio svoje dosadašnje sposobnosti djelovanja kao ponor ugljika, a u ekstremnim okolnostima privremeno postati i izvor ugljika.

Europa pritom vjerojatno neće ostati bez šuma, no klimatske promjene mogle bi značajno promijeniti njihov izgled, sastav i funkcije.

Stručnjaci iz Hrvatske i svijeta na Plitvicama

Upravo će mogućnosti prilagodbe šuma novim klimatskim uvjetima biti jedna od ključnih tema međunarodne konferencije "Forests of the Future: Research and Forest Management in an Era of Change", koja će se od 17. do 20. rujna 2026. održati u Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Konferencija se organizira povodom 105. obljetnice Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, jedne od najstarijih hrvatskih znanstvenih i obrazovnih institucija posvećenih istraživanju, očuvanju i održivom gospodarenju šumama.

Očekuje se oko 100 sudionika, među kojima približno 60 međunarodnih stručnjaka. Na konferenciji će sudjelovati i predstavnici međunarodnih i europskih organizacija, među njima FAO, EUSTAFOR, IUFRO, EFI i AnaEE-ERIC, kao i predstavnici nadležnih hrvatskih ministarstava.

U središtu rasprave bit će pitanje koje postaje sve važnije za budućnost europskih šuma: mogu li se šumski ekosustavi dovoljno brzo prilagoditi promjenama koje se odvijaju sve brže i intenzivnije?

Od istraživanja do upravljanja šumama

Konferencija će povezati znanstvena istraživanja s praktičnim izazovima upravljanja šumama. Posebna će se pozornost posvetiti tome kako nove spoznaje o klimatskim promjenama, zdravlju šuma i promjenama u ekosustavima pretočiti u konkretne pristupe budućem gospodarenju i očuvanju šuma.

Središnji znanstveni program i svečano otvorenje održat će se u petak, 18. rujna 2026., s početkom u 9:30 sati u Hotelu Jezero na Plitvičkim jezerima.

Konferencija će biti i prilika za razgovor o stanju i budućnosti šuma u Hrvatskoj, Europi i svijetu, ali i o tome kakvu ulogu znanost, šumarska struka i upravitelji zaštićenih područja mogu imati u prilagodbi šumskih ekosustava klimatskim promjenama.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor