Šumama u vlasništvu države gospodari se održivo, stručno, profesionalno i na znanstvenim temeljima duže od dva i pol stoljeća, stoji u reagiranju šumarskih institucija.
"Već godinama se svaka sječa iz nekih glasnih i zlonamjernih krugova proglašava devastacijom. To je, međutim, potpuno netočno jer je sječa alat kojim se šuma njeguje, obnavlja, sanira nakon štete i prevodi u viši uzgojni oblik. Rezultat toga je kvalitetnija, stabilnija, raznolikija, produktivnija i vitalnija šuma“, stoji u reagiranju šumarskih institucija.
Naime, Akademija šumarskih znanosti, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut, trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o., Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije te Hrvatsko šumarsko društvo, poslali su zajedničko priopćenje kojim se, kako naglašavaju, obraćaju javnosti s ciljem zaštite digniteta struke i šumarstva kao znanosti i gospodarske grane.
Kako napominju, šumama u vlasništvu države gospodari se održivo, stručno, profesionalno i na znanstvenim temeljima duže od dva i pol stoljeća. Inženjerski studij šumarstva jedan je od najstarijih visokoškolskih studija u Hrvatskoj, a temelji se na prirodnoj školi gospodarenja.
Također, ističu, njima se gospodari na temelju Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode te šumsko-gospodarskih planova, koji se donose na razdoblje od 10 godina, tijekom kojih državna inspekcija redovno nadzire izvršenje propisanih radova.
Dakle, za svaku gospodarsku jedinicu u Hrvatskoj evidentirana je kompletna drvna zaliha i broj stabala po vrstama drveća, te propis za gospodarenje u njoj u sljedećih 10 godina.
"Godišnji prirast drvne zalihe u RH iznosi 10,1 milijun m3, od čega je 7,5 milijuna m3 u šumama kojima gospodare Hrvatske šume, a 2,2 milijuna m3 u šumoposjedničkim šumama. Godišnje se u onima kojima gospodare HŠ iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja“, pojašnjavaju u dopisu.
Podsjetili su i da su Hrvatske šume d.o.o. od 2002. godine nositelji FSC certifikata za gospodarenje šumama, što znači da se njome gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima.
Cjelovito priopćenje možete pročitati u dokumentu ispod teksta.
Dokumenti
Tagovi
Autorica
Bogović: Alepski bor nakon velikih požara je nužno zlo
Važnost dabra u ekosustavu i ublažavanju klimatskih ekstrema
Balegari su kod nas ugroženi, a njihova aktivnost izravno utječe na plodnost tla i zdravlje stoke
U 17 godina naraslo 54.000 ha novih šuma: Kako gubimo stotine milijuna eura na zarasloj zemlji
Što kada divljač dođe u grad? Otočac uveo protokol za takve susrete
Bogović: Alepski bor nakon velikih požara je nužno zlo
Važnost dabra u ekosustavu i ublažavanju klimatskih ekstrema
Balegari su kod nas ugroženi, a njihova aktivnost izravno utječe na plodnost tla i zdravlje stoke
Đuro Japaric
prije 5 godina
Čista sječa veće površine stare šume znači promjenu krajolika i uništavanju uvjeta za život životinja , ptica itd ! Hrvatske šume imaju velike površine pa njima ne znači ništa posjeći 100 ha do čisto u nekom selu , ali onda treba čekati do 100 godina do ponovne čiste sječe , a kod hrasta i više od 100 godina !