Najveća površina šumskog zemljišta, koju javni šumoposjednik može dati jednoj osobi u zakup u svrhu pašarenja je 3,3 ha po uvjetnom grlu, jedna je od stavki u nacrtu prijedloga Zakona o šumama.
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama pušten je u javno savjetovanje.
Između ostalog, u njemu stoji da se njime omogućava izdvajanje šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja RH u svrhu održavanja i izgradnje infrastrukturnih zahvata odnosno rješavanje imovinskopravnih odnosa za iste u slučajevima kada je to propisano posebnim propisom.
Rješavanje problematike izdvajanja šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske odnosno rješavanje imovinskopravnih odnosa za iste omogućava provođenje postupka pri jednome tijelu što predstavlja učinkovitije provođenje samog postupka.
Zahtjev za doznaku stabala mali šumoposjednik podnosi Ministarstvu, a srednji šumoposjednik licenciranom izvoditelju šumarskih radova. Na ovaj način se skraćuje postupak doznake i izbjegava suvišno administriranje, stoji u nacrtu.
Također, navedeno je da zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik, a koja nisu privedena namjeni, do privođenja namjeni, mogu se davati u zakup u svrhu pašarenja te osnivanja i uzgajanja kultura kratkih ophodnji.
Najveća površina šumskog zemljišta, koju javni šumoposjednik može dati jednoj osobi u zakup u svrhu pašarenja je 3,3 ha po uvjetnom grlu pri čemu se u obzir uzimaju ukupne površine zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu kao zemljišta pogodna za pašarenje, uz uvjet minimalne proizvodnje.
Mijenjaju se i članci kojima su propisane kazne, a više informacija pronađite ovdje.
Savjetovanje je otvoreno do 23.6.2023, napominju iz Ministarstva poljoprivrede.
Tagovi
Autorica
Šišmiši su noćni heroji, ali i prirodni insekticidi
Nisu svi štetni: Kukci su važan dio hranidbenog lanca i cijelog ekosustava
Hrastova mrežasta stjenica ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje naših šuma
Klimatske promjene utječu na nastanak i gašenje požara - evo kako ga spriječiti
Šuma je idealna učionica, više od 4.000 djece prošlo je edukaciju šumske pedagoginje Irene Mišković
Nisu svi štetni: Kukci su važan dio hranidbenog lanca i cijelog ekosustava
Klimatske promjene utječu na nastanak i gašenje požara - evo kako ga spriječiti
Požari su ovog ljeta uništili stotine hektara stoljetnih borovih šuma - što sada?
Grgo Elez
prije 1 godinu
Dajem lajk za masu Martinu Pavlović.Podrzavam te Martina u tvom radu i objavama❤️👍
Grgo Elez
prije 1 godinu
Martina,jako si lijepa djevojka,jel imas mozda kontakt da se mogu sa tebom upoznat?Htio bih da postanemo prijatelji.Ja sam Grgo,dolazim iz Splita i volim pratiti tvoje objave.
Grgo Elez
prije 1 godinu
Ovo je put koji vodi u Europu,krcenjem suma.A lazi da smo najsumovitija drzava u Europi a mi uništavamo i privatne sume i one koje se pokušavaju obnoviti.Zatrazio bi od Vlade da uvede sustav kao sto su i Albanija i Grcka.Uvesti zakon o suma u kojemu Ce postaviti zastitare diljem RH i provoditi istragu jel tko ilegalno krči sume .A znam da takvih ima dosta.Kao sto su povecali kazne za ne odvajanje otpada,tako trebaju povečati kaznu do 40 000eura za prekršitelja zakona ako ga se uhvati.Pa ljudi,jel vi zelite da Hrvatska bude pustinja ili bude šumovita sa normalnim količinama kosa svake godine?Vi odličite o budućnosti nase Zemlje.