Najbolje je koristiti dobro prosušena drva visoke kalorijske vrijednosti i s velikom čvrstoćom.
Veliki broj kućanstava. posebno onih koji žive u obiteljskim kućama se grije na drva ili pelet. U vremenu kada je ogrjev jedna od značajnijih stavki, jako je bitno donijeti kvalitetnu odluku o tome koju vrstu drveta ili peleta kupiti za potrebe grijanja prostorija.
Prije svega treba znati da se kvaliteta ogrjevnog drveta cijeni po njegovoj kalorijskoj vrijednosti. To je količina energije po jedinici mase drveta ili količina oslobođene energije tijekom potpunog sagorijevanja drveta i izražava se u MJ/kg ili KW/h. Ona opet ovisi o vlažnosti drveta, njegovoj čvrstoći i udjelu kore. Drva je potrebno osušiti na način da imaju maksimalno 20 posto vlažnosti. Optimalan proces sušenja traje pet do šest mjeseci prije sezone grijanja. Samo dobro prosušena drva imaju dobru kalorijsku vrijednost.
Kada je čvrstoća u pitanju, princip je jednostavan što je drvo čvršće (a to se opet mjeri u kg/m3) ono je kaloričnije i duže gori. Na primjer, jedan metar kubični bukve ima za oko 30 posto veću ogrjevnu vrijednost od jednog kubnog metra većine četinjača. Jednostavnije rečeno kubni metar bukovog drveta je teži od kubnog metra borovog drveta.
Gustoća pojedinih vrsta tvrdog drveta:
| Vrsta drveta | Srednja gustoća, kg/m3 |
| Grab | 750 |
| Bukva | 690 |
| Hrast | 650 |
| Jasen | 650 |
| Breza | 610 |
| Smreka | 430 |
| Paulovnija | 290 |
Meke vrste drveta kao što su bor, jela, smreka i čempres sadrže određeni postotak smole te su niže kalorijske vrijednosti. Mogu se koristiti za potpalu dok se za dugotrajnije grijanje ne preporučuju jer proizvode velike količine dima, prljaju dimnjak i vrlo brzo izgore.
Tvrde vrste drveta kao što su bukva, hrast, grab i bagrem su zbog svoje kalorijske vrijednosti najpogodnije vrste za ogrjev, dugo drže vatru, daju dobru toplinu i proizvode manje dima.
Ogrjevna vrijednost drveta:
| Vrsta drveta | Ogrjevna vrijednost po 1m3 složenog drveta (kWh) |
| Bukva | 2.100 |
| Grab | 2.100 |
| Hrast | 2.100 |
| Jasen | 2.100 |
| Breza | 1.900 |
| Bor | 1.500 |
| Omorika | 1.500 |
| Jela | 1.400 |
Također, sve naprijed navedeno se odnosi i na pelet, to jest ukoliko je pelet većinski sastavljen i izrađen od neke vrste tvrdog drveta - on je kaloričniji i bolji za upotrebu.
Dakle, za potrebe ogrjeva najbolje je koristiti dobro prosušena drva visoke kalorijske vrijednosti i s velikom čvrstoćom. Na našem podneblju to su hrast i bukva, ali odmah iza njih su grab i bagrem. Također, za ogrjev s nešto manjom isplativošću mogu se koristiti breza, jela, neke voćne vrste ( šljiva, jabuka...).
Tagovi
Autor
Što donosi Uredba o deforestaciji? Politički instrument nosi prilike za europsko govedarstvo
Ako je išta Hrvatska donijela u EU, onda je to prirodan i održiv način suživota sa šumama
Talijani sječu mogu prilagoditi potrebama i utjecaju tržišta
Hrvatske šume predstavile rezultate sanacije šumskog sustava na Medvednici
Kako su invazivne vrste poput hrastove mrežaste stjenice stigle u Hrvatsku?
Talijani sječu mogu prilagoditi potrebama i utjecaju tržišta
Što donosi Uredba o deforestaciji? Politički instrument nosi prilike za europsko govedarstvo
Hrvatske šume predstavile rezultate sanacije šumskog sustava na Medvednici
Damir Senjan
prije 5 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Ima više vrsta hrasta i cer ! Hrast u nizinskoj Slavoniji puno je lošiji od hrasta u brdskoj Slavoniji ! Isto ima i 2 vrste bukve ! Koristim nekoliko vrsta drveća iz brdske Slavonije ! Stare sorte šljiva isto su odlične , samo sve ih manje ima , neke su mi stare i preko 100 godina !! Postoji poljski jasen koji raste u nizinskoj Slavoniji i jasen koji raste u brdskoj Slavoniji , ovaj drugi je odličan ali nije stablašica kao u nizini ! Ima izreka da drvo 10 puta grije , onoga koji ga sam izrađuje u šumi , pa do stavljanja u peć po 10 puta pređe preko ruku !